
Kako mjesec po mjesec napreduje godina tako se laganim korakom kreće i projekt “Zagreb za mene”. Početkom veljače su se pojavile prve informacije o projektu kojim bi Zagreb trebao dobiti cijeli niz revitaliziranih urbanih prostora i to na za naše prilike posve inovativan način, posve otvoren i uz najveću moguću participaciju građana (o čemu smo pisali ovdje).
Krajem veljače su održani sastanci fokusnih skupina, pojedinaca, udruga i inicijativa posebno zainteresiranih za razvoj grada i njegovog života (ovdje).
Tokom ožujka i početkom travnja su se u akciju uključili i građani, putem tribina u gradskim četvrtima, mailovima i pismima te direktnim razgovorima s aktivistima na odabranim gradskim lokacijama (ovdje i ovdje).
Nakon te faze uslijedilo je nešto duže zatišje tokom kojeg je struka preuzela stvar u svoje ruke i iz mnoštva prijedloga, komentara i sugestija izvlačila lokacije i ideje na kojima, tako bi barem trebalo biti, Bitno susreće Izvedivo. To je vrlo važan korak zato što je to prvi pomak ka konkretizaciji cijelog projekta, početak kristalizacije rezultata iz mnoštva prijedloga za realne i nerealne, potrebne i ne baš potrebne, skupe i jeftine akcije. Kemijskim rječnikom rečeno, udruge, grupe građana i pojedinci su zamiješali gustu otopinu iz koje se na končiću projekta počinju nazirati prvi kristali.
Pogledajmo kako je izgledala prva faza kristalizacije rezultata!
Nakon što je svim kanalima prikupljeno ukupno 728 podataka procijenjeno je odnose li se podaci na neku točno određenu lokaciju, kvart, veću prostornu cjelinu ili pak na cijeli grad. Ukupno je na kartu grada uneseno 211 lokacija od čega ih je 89 lokalnog dosega, 90 kvartovskog te 32 gradskog. U sljedećem koraku su te lokacije valorizirane prema nekoliko kriterija, primarni kriterij je bilo poticanje decentralizacije gradskih sadržaja, njihovo širenje na mrežu lokalnih gradskih centara od kojih neki već postoje, dok se drugi tek trebaju profilirati, a sekundarni je kriterij bila procjena zrelosti neke određene potrebe (broj izvora/podataka koji su upućivali na nju). Akupunktura grada je svoje istraživanje potreba građana završila s izborom 51 lokacije koje su sakupile najveći broj bodova prethodno opisanom procjenom.
S druge strane, skupina stručnjaka Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta je provela istraživanje s ciljem određivanja lokacija koje mogu potaknuti urbanu revitalizaciju grada. Nakon sinteze rezultata rada obje grupe odabrane su 33 lokacije koje se predlažu za uređenje. Lokacije su predstavljene na web stranicama zagrebzamene.d-a-z.hr na kojima građani mogu predložiti svoj izbor među predloženim lokacijama te komentirati svaku pojedinu lokaciju.
Između te 33 lokacije će se odabrati, ponovo objema metodama, urbanističkim istraživanjem te kontaktiranjem građana, 17 lokacija koje će se urediti temeljem utvrđenih potreba, a prema projektima koji će se dobiti nakon provođenja javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Po odabiru idejnih rješenja Gradski ured za prostorno uređenje će pripremiti realizaciju projekta.
To je u najkraćim crtama prikaz metodologije rada, od početnih faza pa do završne – krenimo u šetnju gradom pomoću liste odabranih lokacija te uz kratke opise predloženih intervencija!
I. Središnji dio Zagreba:
1. Okruženje Britanca: Skrivena dvorišta
Prijedlog: uređenje dvorišta stambenih blokova za druženje i rekreaciju te bolje povezivanje ulica Donjeg grada sa zelenim površinama iznad njega (Rokov perivoj),
2. Ljubljanica: Trg i promenada uz potok
Prijedlog: uređenje trga na okretištu tramvaja te šetnice s mostovima uz potok Črnomerec (dio dužeg šetališta između Medvednice i Jaruna/Save),
Ljubljanica
3. Maksimirska – Kvatrić: Cesta postaje ulica
Prijedlog: uređenje javnih gradskih površina uz Maksimirsku cestu između Kvaternikova trga i ulaza u park Maksimir uz poboljšanje uvjeta za odvijanje pješačkog i biciklističkog prometa,
4. Središte Trešnjevke: Pješačke poveznice
Prijedlog: kvalitetnije uređenje javnog prostora Trešnjevačkog trga i tržnice uz povezivanje pješačkih prostora tog trga s Parkom Stara Trešnjevka i Šetalištem Jurja Gagarina,
5. Zapadni kolodvor: Ulaz u Donji grad
Prijedlog: uređenje zelenih površina te pješačko povezivanje prostora sjeverno i južno od kolodvora kao i pješačko/biciklističko povezivanje Deželićevog prilaza s Ulicom grada Mainza,
6. Trgovi Gornjega grada: Mjesta susreta
Prijedlog: uvođenje novih sadržaja potrebnih da ti trgovi funkcioniraju kao društveno središte tog dijela grada, ukidanje parkiranja i osmišljavanje boljeg uređenja pojedinih trgova,
7. Savska – Tratinska: Mjesto između tri pruge
Prijedlog: mogućnost uređenja novog gradskog trga kao središnjeg okupljališta stanovnika obližnjih dijelova Trešnjevke, Trnja i Donjeg grada.
II. Sjeverni dio Zagreba:
8. Dolje: Vrata Sljemena
Prijedlog: povezivanje okretišta gradskog prijevoza, tunela i stanice žičare, koju se želi ponovo aktivirati. Uređenje glavnog ulaza na Medvednicu iz gradskog područja,
9. Markuševec: Mjesto susreta podno Medvednice
Prijedlog: stvaranje društvenog središta za taj dio grada, mjesta kontakta sa šumskim predjelima te bolja organizacija prometa,
10. Šestine: Šetališta uz sljemenske potoke
Prijedlog: kvalitetnije pješačko povezivanje gradskih sadržaja tog dijela grada, te, u širem okviru, uređenje pješačko rekreativnih staza uz gradske potoke,
11. Potok Vrapčak: Novi ulaz na Medvednicu
Prijedlog: uređenje javnih gradskih površina uz potok Vrapčak za šetalište, rekreaciju i druženje,
12. Kozjak: Kvartovski park
Prijedlog: pješačko povezivanje i parkovno uređenje javnih površina između ulica Kozjak, Barutanski jarak i Rebar.
III. Južni dio Zagreba:
13. Avenija Dubrovnik – SR Njemačke: Gradsko šetalište
Prijedlog: bolje povezivanje Zapruđa, Središća, Utrina i Sopota uz bolje uređenje pješačkih i biciklističkih prijelaza na križanjima gradskih avenija,
14. Avenija Dubrovnik – Većeslava Holjevca: Povezivanje kvartova
Prijedlog: bolje povezivanje Središća i Sopota uz bolje uređenje pješačkih i biciklističkih prijelaza na križanjima gradskih avenija,
15. Brezovica: Izlet do dvorca
Prijedlog: oblikovanje društvenog središta između dvorca s perivojem i jezerom, nogometnog igrališta, osnovne škole i okretišta autobusa,
16. Savski terminal – Kajzerica: Zagrebačko tromostovlje
Prijedlog: preoblikovanje prometnog čvorišta uz Savski most, uređenje parka na Kajzerice te cjelokupnog područja oko mostova i nasipa,
Tromostovlje
17. Nasipi uz Most slobode: Predah u zelenoj oazi
Prijedlog: bolje povezivanje i uređenje pješačkih i rekreativnih sadržaja uz Savu između Mosta slobode i Prisavlja,
18. Lanište – Remetinec: Zeleno srce kvarta
Prijedlog: pješačko povezivanje Remetinečkog gaja, Laništa i Save uz uređenje slobodnih gradskih površina i kreiranje javnog parka između Ulice Ive Robića i Remetinečke ceste,
19. Park Novi Zagreb: Zelena potkova novoga grada
Prijedlog: pješačko povezivanje parkovnih površina od naselja Travno do Save kao i od “Mamutice” do “Super Andrije”.
IV. Istočni dio Zagreba:
20. Borovje: Naselje uz Savu s kvartovskim trgom
Prijedlog: uređenje prostora oko Avenije Marina Držića uz Savu te stvaranje kvartovskog trga,
21. Branimirova: Park duž pruge
Prijedlog: kreiranje parka uzduž Branimirove ulice u kojem bi se mogla urediti i biciklistička staza do Sesveta,
Branimirova
22. Donja Dubrava: Kvartovska mjesta uz aveniju
Prijedlog: uređenje površina oko tramvajskog okretišta u Dubravi i povezivanje s trgovačkim centrom Dubrava te stvaranje gradskog trga,
23. Dubec: Prostori druženja
Prijedlog: pješačko povezivanje naselja Poljanice i Dubec s tramvajskim okretištem te uređenje prostora uz potoke,
24. Gornja Dubrava: Središte kvartovske kulture
Prijedlog: pješačko povezivanje prostora između Kulturnog centra i tržnice uz formiranje gradskog trga uz Kulturni centar,
25. Kozari Put i Kozari Bok: Zajednički park dvaju naselja
Prijedlog: uređenje površina sjeverno od Kanalskog puta te pješačko povezivanje Slavonske avenije, crkve i Kanalskog puta,
26. Savica jezera: Što bliže netaknutoj prirodi
Prijedlog: uređenje okoliša jezera i pješačko povezivanje s naseljima Savica Šanci i Borovje,
27. Sesvete: Zeleni prsten
Prijedlog: pješačko povezivanje željezničke stanice sa zelenim površinama uz potok Vuger te formiranje glavnog gradskog parka uz njega,
28. Volovčica – Borongaj – Svetice: Povezivanje dijelova grada
Prijedlog: poboljšanje pješačke povezanosti Maksimira, Borongaja i Volovčice i uređenje prostora uz željezničku prugu te tramvajsko okretište.
V. Zapadni dio Zagreba:
29. Črnomerec – Grmoščica: Šetnja do glinenog mosta
Prijedlog: pješačko povezivanje terminala Črnomerec s park šumom Grmoščica i revitaliziranje mosta ciglane preko Kustošijanske ulice,
30. Gajnice – Stenjevec: Prostori povezivanja
Prijedlog: bolje oblikovanje trga u Gajnicama te uređenje trase “Samoborčeka” kao pješačko-biciklističke rekreativne staze,
31. Susedgrad: Život uz zapadna vrata grada
Prijedlog: uređenje okoliša ruševina dvorca Susedgrad te uređenje trase “Samoborčeka” kao pješačko-biciklističke rekreativne staze,
32. Vrapče – Grmoščica: Rekreacija uz park šumu
Prijedlog: uređenje šetališta uz potok Vrapčak, pristupa do park šume Grmoščica te povezivanje sa trasom “Samoborčeka” koja omogućuje uređenje pješačko-biciklističke rekreativne staze,
33. Špansko: Trg park
Prijedlog: uređenje parkovnih površina uz trg Ivana Kukuljevića te bolje pješačko povezivanje Španskog i Malešnice.
Primjetno je da su odabrane lokacije vrlo ravnomjerno raspoređene širom cijelog gradskog prostora. Sve predložene cjeline su prostorno kompaktne pa se tako neki izduženi prostori (npr. prijedlog uređenja trase “Samoborčeka”, biciklističke staze uz Branimirovu ili rješavanja problema pješačko-biciklističke komunikacije između naselja Novog Zagreba) nalaze razdijeljeni na više cjelina.
Kao što se moglo i očekivati, naglasak je na uređenju dosad neuređenih ili slabo uređenih zelenih površina, poboljšanju pješačkih i biciklističkih komunikacija te prostora uz prometna čvorišta (tramvajska i autobusna okretišta, željezničke stanice).
Primjetna je podrška povezivanju pojedinih kvartova koji su razdvojeni bilo glavnim prometnim tokovima (željeznica), bilo rijekom Savom pri čemu veliku ulogu imaju sačuvane slobodne javne površine (parkovi, smjerovi potoka, trasa ugašenog “Samoborčeka” ili pak slobodan prostor uz željezničku prugu ili nasip rijeke Save.)
Vjerujemo da će većina sugrađana biti zadovoljna izborom predložene 33 lokacije, no bit će zanimljivo vidjeti koje će od tih lokacija otpasti u sljedećem krugu izbora te kakva će sve rješenja biti ponuđena kada dođe do samih natječaja odnosno provedbe. Hoće li Zagreb zaista dobiti cijeli niz upotrebljivih poboljšanja u javnome prostoru koja čak možda mogu postati novi simboli pojedinih kvartova? Ili će se početni entuzijazam istopiti i cijela akcija još jednom završiti “poluproizvodima” koji nikome neće koristiti?
Dosadašnji tok akcije nudi nadu da će se ovaj put ipak roditi nešto novo i dobro, a ključnu će ulogu ipak ponajviše odigrati sam Grad i njegove službe koje će lijepe planove trebati provesti u djelo. Držimo fige da se to zaista i desi! I, naravno, ne zaboravite posjetiti stranicu sa popisom lokacija – dajte i vi svoje mišljenje, sudjelujte u razvoju grada!