Hitna arhitektura
za spas Pešćenice
U Galeriji Prozori, koja se nalazi u sklopu knjižnice S. S. Kranjčevića na Pešćenici, sljedeće tri subote tim arhitekata i studenata arhitekture iz ARHIsquada (odreda za arhitekturu savjesti), kroz projekt hitnaArhitektura, pokušati će poboljšati individualne i zajedničke stambene uvjete stanovnika Pešćenice.
hitnaArhitektura je istraživački pilot projekt grupe Archisquad. Projekt se sastoji od besplatnih arhitektonskih konzultacija, koje će se održavati u prostoru i oko Galerije pozivajući stanovnike kvarta na sudjelovanje i dijeljenje svojih iskustava i potreba. Na temelju predstavljenih problema tim stručnjaka pružit će što konkretnija rješenja, o tome kako malim investicijama, ne nužno financijske nego čak emotivne prirode, možemo mijenjati svoj izgrađeni svijet na bolje.
ARCHIsquad, odred za arhitekturu savjesti, grupa je mladih arhitekata koja se bavi pitanjima društveno-osjetljive arhitekture, osnovana 2006. u Zagrebu. Raznovrsni projekti grupe uključuju lokalne edukativne, umjetničke i arhitektonske pro bono projekte, te nagrađivana sudjelovanja na međunarodnim natječajima. Zadnji angažirani projekt grupe scenografija je za predstavu ‘Ovo bi mogla biti moja ulica‘ u ZKM-u, koja govori o posljedicama maloljetničkog nasilja i šutnji o istome, u listopadu 2010.
Radni tim projekta hitnaArhitektura čine arhitekti Ana Dana Beroš, Mirna Horvat, Hrvojka Kalogjera, Tatjana Jaklenec i Vedran Jukić, apsloventi arhitekture David Azinović i Vedran Družina te dizajner Luka Juras.
Organizatori pozivaju građane da na konzultacije donesu podloge na temelju kojih će se rješavati konkretni problem (npr. tlocrt ili skica stana, fotografije prostorija ili specifičnih detalja) kako bi se tim što lakše i točnije upoznao sa zadatkom, a ukoliko bude potrebno – rad se može nastaviti i na sljedećim konzultacijama ili e-mail dopiskom.
Više informacija o projektu možete dobiti na info@archisquad.hr
Galerija Prozori u kojoj će se hitnaArhitektura odvijati osnovana je 1978. godine. Izlagačka se koncepcija temelji na smještaju u kvartovskoj knjižnici što predstavlja dinamičnu i intrigantnu situaciju unutar koje se uspostavlja mreža relacija. Istovremenost javnog prostora i privatne prakse čitanja objedinjenih u knjižnici, potencijal tekstova koji se ondje skupljaju i uopće jezika, obilježje prolazne zone i mjesta sabiranja, polazišta su u propitivanju širokog spektra odnosa i aktivacije stanovnika kroz umjetnički rad.
