Arhitektura socijalizma na dlanu

Izložbu Socijalizam i modernost o kojoj smo pisali ovdje, možete pogledati u MSU sve do 5. veljače 2012. Osim više od 300-tinjak izložaka koje svjedoče o razdoblju od početka 50-ih do sredine 70-ih godina 20. stoljeća, izložbu prati niz popratnih programa pa se tako možete predbilježiti za vodstva pod nazivom Radnička klasa ide u MSU ili odličnih dječjih radionica Enciklopedije prije Wikipedije, gdje je moguće usporediti raširene enciklopedije Svijet oko nas i 1000 zašto- 1000 zato, s danas glavnim izvorom informacija, Wikipedijom.  Popratni program izložbe vezan uz arhitekturu dotičnog vremena počinje od iduće subote, 14.siječnja, a traje sve do 26.siječnja. U nastavku pogledajte program i nikako ne propustite saznati više o arhitekturi, urbanizmu ili dobiti besplatne arhitekonske konzultacije.

KONZERVIRANO ZAPRUĐE

14.01.2012. / 12 sati / Trg Ivana Meštrovića

U okviru izložbe Socijalizam i modernost vodimo vas u otkrivalačku šetnju Zapruđem. Rijetki znaju da je izvorna ideja gradonačelnika Holjevca bila da se Zapruđe proteže preko dva kvarta, danas Zapruđa i Središća. Velika tabla s natpisom Srebrni grad na križanju današnjih Avenija Dubrovnik i V. Holjevac trebala je isticati, danas nepravedno toliko prezrenu, aluminijsku oplatu zgrada u Zapruđu kao vrhunac modernističke izgradnje i upotrebe novih dosega u industriji građevnih materijala i tehnologije. Upravo je Zapruđe projekt  na kojem se može sagledati princip izgradnje naselja 60-ih godina, što nam omogućuje potpuna provedba zadanih urbanističkih planova bez dodatnih intervencija osim proširivanja parkirališnih mjesta 70ih godina. Vodstvom kroz kvart njegova ”konzerviranost” u visokom modernizmu omogućava nam direktan pogled prema novim principima izgradnje 60-ih godina, tadašnjim funkcioniranjima gradskih institucija, politici socijalizma koja omogućava plansko razvijanje grada, te arhitektonskim utjecajima zapada. Kroz Zapruđe vode Marijeta Karlović i Vladimir Tatomir, muzej Kvarta. Sastanak u 12 sati na Trgu Ivana Meštrovića kod sata.

HITNA ARHITEKTURA

21.1.2012. / 12 – 18 sati / predvorje MSU

Male korisne promjene u stanovanju
hitnaArhitektura je istraživački projekt grupe Archisquad o postojećim stambenim uvjetima s ciljem poboljšanja individualnih i kolektivnih navika stanovanja, te prostora suživota stanovnika Novog Zagreba. Projekt se sastoji od besplatnih arhitektonskih konzultacija, koje će se održavati u predvorju MSU-a pozivajući posjetitelje, stanovnike kvarta na sudjelovanje i dijeljenje svojih stambenih iskustava i potreba. Na temelju predstavljenih problema tim stručnjaka pružit će što konkretnija rješenja, o tome kako malim investicijama, ne nužno financijske nego prije emotivne prirode, možemo mijenjati svoj izgrađeni svijet na bolje. ARCHIsquad – odred za arhitekturu savjesti – grupa je mladih arhitekata koja se bavi pitanjima društveno-osjetljive arhitekture, osnovana 2006.g. u Zagrebu. Raznovrsni projekti grupe uključuju lokalne edukativne, umjetničke i arhitektonske pro bono projekte, te nagrađivana sudjelovanja na međunarodnim natječajima. Zadnji angažirani projekt grupe scenografija je za predstavu ‘Ovo bi mogla biti moja ulica‘ u ZKM-u, koja govori o posljedicama maloljetničkog nasilja i šutnji o istome, u listopadu 2010. Pilot projekt hitnaArhitektura uspješno je pokrenut u Galeriji Prozori na Peščenici u proljeće 2011, nastavljen u Momjanu u sklopu festivala Vizura Aperta 2011, a svoju treću etapu iskušat će u MSU-u u neposrednom radu sa stanovnicima Novog Zagreba.

hitnaArhitektura – radni tim: Ana Dana Beroš, dia, Vedran Družina, aps.arh., Mirna Horvat, dia, Luka Juras, dipl.diz., dia, Hrvojka Kalogjera, dia

Na konzultacije je poželjno donijeti podloge na temelju kojih će se rješavati konkretni problem (npr. tlocrt ili skica stana, fotografije prostorija il specifičnih detalja) kako bi se tim što lakše I točnije upoznao sa zadatkom, a ukoliko bude potrebno – rad se može nastaviti i e-mail dopiskom.

Prijave: eduakcija@msu.hr ili telefon (01)605 27 19

RAZGOVORI O ARHITEKTURI I URBANIZMU: VIZIJE BUDUĆNOSTI

26.01.2012. /17 SATI / MSU

Sudjeluju: dr.sci. Vedran Ivanković, d.i.a, Arhitektonski fakultet, Zagreb; Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb i dr.sci. Sandra Križić Roban, moderatorica razgovora

Kroz dvije važne modernističke teme – Ulicu grada Vukovara i Zagrebački velesajam – odvijat će se razgovori o vizijama budućnosti koju su ponudili hrvatski arhitekti i urbanisti od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

1.tema: Ulica grada Vukovara – simbol hrvatskog poslijeratnog urbanizma – bila je okosnica razvoja arhitekture koju su mnogi htjeli zvati socijalističkom, obrušavajući se na Le Corbusiera i „dekadentni Zapad“. Međutim, rastakanjem krute političke dogme u desetljećima izgradnje poprimila je specifičan oblik koji je postao jedinstveno obilježje kasnog hrvatskog modernizma – oblik koji pokazuje naprednu viziju rijetke i relativno niske izgradnje kojom dominiraju, slobodni, javni prostori i velike parkovne površine. Središnji prostor u jednoj inačici trebao je biti Hrvatski sabor, no izgradnjom samo manjeg dijela Vijećnice, projekt koji je očito bio politički sankcioniran nije nikada zaživio. Upravo on oslikava sudbinu cijele ulice koja je ostala jedini započet i nerealiziran dio vizije hrvatske budućnosti. O temi izlaže dr.sci. Vedran Ivanković, Arhitektonski fakultet, Zagreb.

2.tema: ZAGREBAČKI VELESAJAM NA DESNOJ OBALI SAVE 1955-1990

Zagrebački velesajam na desnoj obali Save sigurno je jedan od najznačajnijih zagrebačkih projekata druge polovice 20. stoljeća. Odluka o njegovom preseljenju iz 1953. označila je promjenu u razvoju samoga grada kao i početak velikog političko-gospodarskog projekta na razini Zagreba i cijele Jugoslavije.

U arhitektonsko-urbanističkom smislu, Zagrebu se pružila mogućnost da na neizgrađenom zemljištu podigne sajamski grad. Paviljone su projektirali domaći i strani arhitekti, a urbanistička matrica produkt je dvije suprotne planerske koncepcije, M. Haberlea i B. Rašice. Na gradskoj razini upravo je gradnja Velesajma pružila poticaj potreban za gradnju Južnog Zagreba (gradnjom mosta Slobode stvoreni su komunalni preduvjeti za gradnju stambenih naselja). O Zagrebačkom velesajmu govorit će Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb

U političko-gospodarskom smislu Zagrebački velesajam bio je najprominentniji sajam u tadašnjoj Jugoslaviji. Od preseljenja na novu lokaciju iz godine u godinu okupljao je sve više izlagača te bio godinama među prvih pet sajmova u svijetu po količini izlagača i sklopljenih poslova. Upravo je stoga i postao mjesto na kojemu je pokret Nesvrstanih promovirao i realizirao svoje ekonomsko-gospodarske i trgovinske ambicije kao i politiku nemiješanja.