Ipak planina u Berlinu!

Nakon neuspjelog referenduma i demonstracija kako bi aerodrom ipak ostao u funkciji, u listopadu 2008. Tempelhof u Berlinu nepovratno je stavljen izvan funkcije. Berlinski zračni promet preusmjerit će se na novi aerodrom Berlin Brandenbug International koji se gradi u sklopu postojećeg berlinskog aerodroma Schönefeld. Kad novi aerodrom bude otvoren, i drugi gradski aerodrom, Tegel, bit će zatvoren.

O budućnosti ogromne zone Tempelhofa zadnjih se godina puno raspravljalo. Stavljanjem aerodroma izvan funkcije raspisan je i natječaj za prenamjenu zone. Na nekreativnost ponuđenih rješenja 2009. je reagirao berlinski arhitekt Jacob Tigges svojim projektom za više od tisuću metara visoku planinu Berg, o kojoj smo pisali ovdje. Od ekstremnih rješenja tu je bio i prijedlog da se područje aerodroma pretvori u zonu crvenih svjetala, u luksuzni wellness centar s pistom za privatne avione, a jedan od planova predviđao je i umjetno jezero promjera 1,8 kilometara s otokom na kojem bi bila smještena 180 metara visoka zračna turbina koja bi visinom nadmašila i poznati berlinski Fernsehturm i tako mu konkurirala. Ipak, većina projekata nudila je ne baš zanimljiva rješenja stambenih i javnih zona. Gradski senat je na kraju odbacio sve prijedloge koji su predviđali parcelizaciju zone te gradnju stambenih i društvenih objekata. Usvojen je plan da se zona aerodroma prenamijeni u gradski park, plan koji je realiziran otvaranjem vrata najvećeg berlinskog parka Tempelhofer Feld točno prije godinu dana. Grad planira investirati 61 milijun eura u izgradnju parka. Prva faza trebala bi biti gotova do 2017., kada je u parku predviđena manifestacija International Garden Festival, a cjelokupni projekt bit će finaliziran do 2020.

Pred arhitekte je postavljen izazov stvaranja nove gradske zone koja bi obuhvaćala parkove, groblje, rekreacijske zone, kupalište, divlju prirodu i zonu za avanturističke sportove. U ljeto prošle godine grad Berlin objavio je šest projekata koji su ušli u uži krug. Izabrani projekti inkorporiraju postojeću aerodromsku zgradu, zaštićeno monumentalno djelo fašističkog arhitekta Ernsta Sagebiela, dvije aerodromske piste i ostale povijesne objekte u novi projekt, što je bila jedna od predispozicija natječaja. Tako je za buduće generacije sačuvano sjećanje na aerodrom koji je imao iznimnu važnost u povijesti Berlina.

Sljedeći su projekti ušli u uži izbor:

Rehwaldt Landschaftsarchitekten iz Dresdena nude rješenje u obliku niza koncentričnih krugova u kojima bi se odvijale različite aktivnosti.

Projekt ureda Gross.Max iz Edinburgha uključuje voćnjake i pčelinjake u tom novom gradskom parku.

Pejzažni arhitekti iz berlinskog ureda Capatti Staubach koriste postojeće piste aerodroma kao osnovu trodijelne podjele novog parka. Jedna zona bila bi namijenjena društvenim i sportskim aktivnostima, druga bi bila park prirode, a u trećoj bi se uzgajalo voće i povrće.

Trodijelnu podjelu slijedi i berlinska tvrtka Bbzl Böhm Benfer Zahiri.

Berlinski ured Topotek 1 predlaže minimalne promjene. Zelenilo i nove staze ono su čime bi ispunili zonu nekadašnjeg aerodroma. Zanimljiv je njihov prijedlog da se u jednom od sektora organiziraju i male gradske farme.

Pejzažni arhitekti BASE iz Pariza ponudili su složen i demokratičan projekt u kojem bi glasanje lokalnog stanovništva odlučivalo o važnosti pojedinih aktivnosti u parku.

Prošlog je mjeseca, nakon četveromjesečnog natječaja i šestomjesečnog procesa pregovora i konzultiranja javnosti, donesena i konačna odluka. Projekt ureda Gross.Maxa u suradnji sa Sutherland Hussey Architects proglašen je pobjednikom i sada je jasna budućnost Tempelhofa. Ingeborg Junge-Reyer, gradska senatorica za urbani razvoj, izjavila je da je taj projekt, koji ujedinjuje aktivnosti slobodnog vremena, zdravstvene potrebe i ekonomske aspekte suvremenog društva, model za razvoj grada u 21. stoljeću.

Uz već spomenute voćnjake i pčelinjake, među vijugavim stazama za šetnju, paviljonima, jezerima za klizanje na ledu i zaštićenim zonama za autohtone ptice i kukce koji su obitavali na području aerodroma ističe se 60 metara visoka planina namijenjena penjačima. Tako je ideja Tiggesa o planini u parku ipak zaživjela, iako u znatno manjem mjerilu. Planina će imati površine za slobodno penjanje izvana i u svojoj unutrašnjosti, što je zapravo čini zgradom “obučenom” u planinu. Na njenom vrhu stajat će skulptura poznatog njemačkog prirodoslovca Alexandera von Humboldta, rođenog u Berlinu.

Ipak, nisu svi zadovoljni odabranim rješenjem. Zelena stranka i mnogi građani zamjeraju projektu neumjerenost. Park je već godinu dana u funkciji i oni koji su protiv projekta objašnjavaju da je većina promjena koje se planiraju nepotrebna. Strahuju i da će se izgubiti otvorenost i jedinstvo tog velikog prostora koje taj park čine unikatnim. Isto tako, do sada su se u prostorijama terminala i hangara održavali važni sajmovi kao Green Tech World, Bread&Butter, Popkomm i Berlin Festival pa mnogi smatraju da je taj oblik suživota sajmova i rekreacije uspješan recept koji ne treba mijenjati.

Izložba radova šest finalista ovog natječaja moći će se pogledati od 11. svibnja u Berlinskom uredu za urbani razvoj na adresi Köllnischen Park 3.



Tonči Kranjčević Batalić