Kontekstualni ambijentalizam i moderna – Lavoslav Horvat

Meandarmedia i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Laubi predstavljaju monografiju dr. sc. Zrinke Paladino “Lavoslav Horvat – Kontekstualni ambijentalizam i moderna”

Lavoslav Horvat

Jedan od najvažnijih predstavnika moderne hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeća dobio je zasluženu monografiju: “Lavoslav Horvat – Kontekstualni ambijentalizam i moderna”, autorice dr. sc. Zrinke Paladino. Akademik Lavoslav Horvat arhitektonskom je djelatnošću uvjerljivo obilježio hrvatsku arhitekturu dvadesetoga stoljeća i u njezinoj je povijesti ostvario jedan od opsežnijih i značajnijih opusa, a Zrinka Paladino u ovoj monografiji kronološki prikazuje njegov život i cjelokupno djelo.

Predstavljanje monografije Lavoslav Horvat – Kontekstualni ambijentalizam i moderna održat će se u srijedu, 12. lipnja u 19 sati, a do kraja će mjeseca u Laubi biti otvorena izložba inspirirana knjigom za čiji postav je zaslužan studio Bestias.

Predstavljanje monografije Lavoslava Horvata u Laubi vrlo je simbolično uzimajući u obzir Laubinu povijest i prenamjenu. Naime, Kuća za ljude i umjetnost Lauba izgrađena je kao jahaonica austrougarske vojske, a s vremenom je prenamijenjena u skladište i tkaonicu Tekstilnog kombinata Zagreb. Upravo je Lavoslav Horvat bio vodeći hrvatski arhitekt tekstilne industrije, te je desetljećima surađivao s tvornicom TKZ, a autorica monografije dr. sc. Zrinka Paladino je kao konzervatorica sudjelovala i u transformaciji tkaonice TKZ u Laubu.

Knjiga kronološki prikazuje život i cjelokupno djelo akademika Lavoslava Horvata, arhitekta koji je djelatnošću uvjerljivo obilježio hrvatsku arhitekturu dvadesetoga stoljeća i u njezinoj povijesti ostvario jedan od opsežnijih i ljepših opusa.

Lavoslav se rodio 27. rujna 1901. godine u Varaždinskim Toplicama, a u Zagrebu je živio od 1906. godine. Po svršetku graditeljske tehničke srednje škole i trogodišnje prakse u arhitektonskom ateljeu Rudolfa Lubynskog u jesen 1926. godine ubrojio se među prvih pet polaznika Škole za arhitekturu profesora Drage Iblera u Kraljevskoj umjetničkoj akademiji. Iz današnje perspektive kristalizira se važnost tog segmenta izobrazbe u kontekstu Horvatova umjetničkog, ali i životnog sazrijevanja. Istaknuto mjesto u njegovu radu ima razdoblje međuraća kada je, samostalno ili u suradnji s Haroldom Bilinićem, ostvario brojna djela za dva utjecajna investitora, Ivana Meštrovića i Božu Banca, za kojeg je ostvario i dojmljivu palaču na dubrovačkim Pločama.

02PalačaBožeBancaDubrovnik1932-39

Od početka 1930-ih godina djela su Lavoslava Horvata izlagana na gotovo svim značajnim izložbama u zemlji, među kojima su i četiri izložbe umjetničkog udruženja „Zemlja“, a izlaganim se radovima neprijeporno uvrstio među vodeće hrvatske arhitekte. Umjetnik s izraženim senzibilitetom za prostor naslijeđe je i tradiciju zanatskom spretnošću primjenjivao u suvremenom oblikovanju, a jednako se spretno služio i čistim funkcionalističkim postavkama moderne arhitekture. U skupinu tradicijom obilježenih modernih ostvarenja ubrajamo i brojne Horvatove međuratne gradnje u Dalmaciji, a kvaliteta inovativnih rješenja njegova klasicističkog idioma vjerojatno je najčitljivija upravo na primjeru crkve Gospe od Zdravlja na Dobrom u Splitu.

01GospaOdZdravljaSplit1932-37

Horvat je ratno vrijeme proveo u svojevrsnoj stagnaciji uz smanjene projektantske aktivnosti, a poratni mu je dio opusa obilježen osnutkom i djelovanjem Arhitektonskoga projektnog zavoda Hrvatske. Uglavnom vezan uz Odjel industrijske arhitekture Horvat je s pratećim timom suradnika ostvario jedan od najopsežnijih opusa industrijske arhitekture u cijeloj državi pri čemu su među projektima najbrojniji oni tekstilnih tvornica, koje su prema njegovim projektima postupno građene u cijeloj zemlji, pa i izvan njezinih granica. Tvornica vagona, strojeva i mostova „Đuro Đaković“ u Slavonskom Brodu, Tvornica prediva i konca „Dalmatinka“ u Sinju, te naposljetku Tvornica električnih žarulja „TEŽ“ u Zagrebu, tri su Horvatova projekta koja predstavljaju ključnu hrvatsku modernu arhitekturu socijalizma 1950-ih i 1960-ih godina. Brojnost i valjanost Horvatovih industrijskih projekata i ostvarenja presedan je u našoj arhitektonskoj povijesti pa njihova analiza i valorizacija neupitno pridonose i prosudbi vrijednosti čitave naše poslijeratne arhitektonske misli i prakse. Njegov obiman industrijski opus, od stotinjak ostvarenja i još toliko projekata, obilježen je kompleksnim humanim angažmanom i umnogome je pridonio stručnoj i društvenoj percepciji industrijske arhitekture kao jednakovrijedne. U razdoblju od desetak godina Horvat je potpuno ili djelomično projektirao i čak četiri hidroelektrane u zemlji te jednu u inozemstvu. Neprijeporno je da se visokom arhitektonskom kvalitetom potvrdio na više polja s izvedbama koje su se redovito izdvajale iz uobičajenih projektantskih matrica, ne podilazeći uvjetovanoj formi, već redovito uspostavljajući ispravan odnos sa zadanim ambijentalnim parametrima.

05TenderHaleĐuroĐakovićSlavonskiBrod1946-48

07TvornicaDalmatinkaSinj1947-76

06TvornicaElektričnihŽaruljaTEŽZagreb1947-65

Od 1949. godine bio je predavačem, najprije na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1960. godine i u Akademiji za likovne umjetnosti. Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) izabran je 1951. godine, a za redovnog 1963. godine. U Zagrebu mu je 1971. godine dodijeljena nagrada „Vladimir Nazor“, a 1974. godine i nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo, čime je uvršten u malobrojni krug arhitektonskih velikana u našoj zemlji, laureata obiju najznačajnijih stručnih nagrada. Umirovljen je 1973. godine nakon više od pedeset godina projektantske prakse, ali je do kraja života nastavio neumorno raditi. Preminuo je 1989. godine u Novom Marofu.

03HotelSplit1933

Hotel Split 1933

04KućaNižetićSutivan1936

Kuća Nižetić Sutivan 1936

09HotelJugoslavijaBeograd1955-67

Hotel Jugoslavija Beograd 1955-67

08MjesniUredMukinje1955-60

Mjesni Ured Mukinje 1955-60

10HEZakučac1959-62

HE Zakučac 1959-62

11HEOrlovac1963-73

HE Orlovac 1963-73

12IzvedbaSpomenikaJasenovac1964-66

Izvedba Spomenika Jasenovac 1964-66

Samozatajan za života, zapostavljen po smrti, Lavoslav Horvat je zavrijedio da njegovo opsežno djelo dospije na zasluženo mjesto u povijesti moderne hrvatske arhitekture dvadesetoga stoljeća.