
Ususret dodijeli nagrada UHA-e, kao i prošle godine, već posljednjih nekoliko dana predstavljamo vam sva nominirana ostvarenja koja konkuriraju za neku od nagrada za najuspješnije realizacije godine na isteku;„Viktor Kovačić“ – najuspješnije arhitektonsko ostvarenje, „Drago Galić“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture te „Bernardo Bernardi“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.
Nagrade će biti dodijeljene u sklopu otvorenja Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata, 17. prosinca 2011. u Galeriji Oranžerija u Vukovaru.
Sve nominirane možete pogledati ovdje, a za svoje favorite možete glasovati ovdje te možda osvojiti neku od nagrada portala pogledaj.to.
Danas vam predstavljamo još jednu u nizu realizacija nominiranih za “glavnu” nagradu – “Viktor Kovačić” – najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj godini.
Riječ je o Objektu studentske prehrane na kampusu u Rijeci, koji potpisuje autorski tim Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann i Ivan Galić. U nastavku pročitajte tekst arhitekata koji opisuje koncept projekta.

Objekt studentske prehrane izgrađen je na temelju prvonagrađenog rada na natječaju za 1. fazu studentskog smještaja i prehrane Sveučilišnog kampusa na Trsatu koji je osim objekta prehrane tražio rješenje i za upravni objekt Studentskog centra Rijeka i 7 paviljona s ukupno 1.600 kreveta za potrebe studentskog smještaja. Obzirom na nedostatak sredstava i nepostojanje prometne i ostale infrastrukture, odlučeno je da se pristupi gradnji samo objekta prehrane, što ovaj objekt, u velikoj mjeri, ostavlja ‘izvan konteksta’.

Osnovna volumenska ‘opna’ objekta je kroz striktne visinske kote i obvezne građevinske pravce bila definirana detaljnim planom uređenja Sveučilišnog kampusa tako da se ‘oduzimanjem’ od ‘zadanog’ volumena (prolaz na terasu i terasa na 1. katu, gospodarski prolaz i ulazni trijem u prizemlju) ostvarila prostorna i funkcionalna podjela objekta. Objekt ima dva ulaza, od kojih se onaj zapadni veže na glavnu pješačku os sveučilišnog kampusa s nizom fakulteta (danas samo djelomično realiziranu), dok je istočni smješten uz buduću Studentsku ulicu, uz koju bi se trebali izgraditi paviljoni studentskog smještaja.

Tijekom gotovo četverogodišnje izvedbe, došlo je do niza komplikacija i bio je potreban čitav niz ad hoc prilagodbi kako bi se objekt konačno završio. Nedostatak sredstava za izgradnju objekata studentskog smještaja u neposrednom susjedstvu, odgodio je i realizaciju obodnih prometnica zbog čega nije bilo moguće u potpunosti završiti okoliš objekta studentske prehrane te ostaje dojam da se radi o objektu koji se još uvijek gradi. Obzirom da je objekt projektiran za završni kapacitet kampusa s 10-tak fakulteta i gotovo 2.400 ‘kreveta’, on je višestruko prekapacitiran za trenutne potrebe, zbog čega prilikom puštanja u rad nisu aktivirani svi projektirani prostorni i tehnološki potencijali, što također mijenja način percepcije i korištenja objekta.

Također, opremanje objekta je ugovoreno naknadno temeljem postupka javne nabave te je konačni odabir namještaja bio potpuno ‘izvan kontrole’ projektanata, a što je dovelo do raskoraka između ‘projektiranog’ i završnog dojma u interijeru objekta.

Osim toga, nakon konačnog preuzimanja objekta od strane korisnika (Studentski centar Rijeka) u svibnju ove godine, nastupila je i ‘treća’ generacija transformacije objekta: u samo 3 mjeseca koliko je prošlo od otvaranja objekta, korisnik je samoinicijativno izvršio niz promjena na objektu od kojih su neke bitno narušile funkciju i izgled objekta. Dio promjena je rezultat racionalizacije troškova poslovanja Studentskog centra Rijeka zbog čega su svi prostori koji su od strane korisnika prepoznati kao ‘višak’ za trenutne potrebe i kapacitet objekta (npr. banket sala, skladišta, čak i garderobe) prenamijenjene u urede za administrativno osoblje, što im je omogućilo da kompletno poslovanje presele u novoizgrađeni objekt u kampusu i otkažu najam svih ostalih prostora koje su do tada koristili.

Dok nam ovakva vrsta funkcionalne ‘hibridizacije’ i nadogradnje u jednom tranzicijskom i sve siromašnijem društvu može biti simpatična (iako u stvari tužna), za izvedbu potpuno neprimjerenih i zapravo nakaradnih vrata koja onemogućuju javni pristup terasama objekta na 1. katu i krovu, nikako ne možemo niti smijemo imati razumijevanja jer predstavljaju najgrublje kršenje nekih temeljnih načela na kojem bi trebalo počivati ‘otvoreno’ i ‘moderno’ sveučilište kakvo riječko želi biti.



FILOZOFSKI FAKULTET I UČITELJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
LOKACIJA: Rijeka
AUTORI: Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann i Ivan Galić
SURADNICI: Mateo Biluš, Eugen Gajšak, Marija Kragujević, Zoran Divjak, Mladen Stošić, Roland Tomić, Mario Josipović, Ivo Josipović, Nina Timkov, Tomislav Pelin, Tomislav Fujs, Nenad Sutevski, Goran Kosović
FOTOGRAFIJE: Sandro Lendler, Ivan Galić
GODINA PROJEKTIRANJA: 2005. – 2007.
GODINA DOVRŠETKA GRADNJE: 2011.
IZVOĐAČ: Tehnika d.d.
POVRŠINA LOKACIJE: 5.000 m2
UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA: BRP 7.020,00 m2