Orah, kuća i terasa

Predstavljamo realizaciju arhitekta Tomislava Solde, kuću za odmor u Gorskom kotaru, realizaciju nominiranu za  nagradu “Drago Galić “ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2016., o čemu smo pisali ovdje.

U nastavku donosimo tekst projektanta o konceptu kuće.

 

 

Priča o nastanku ove kuće možda ima pomalo neuobičajeni slijed. Inverzni no nimalo ne i krivi proces u promišljanju i osmišljavanju prostora gdje veliku ulogu doživljaja čini sama priroda.

Prvo, prije svega, postojao je orah, drvo koje je činilo savršen prirodni hlad i prvi prostor boravka bez zidova. Zatim s vremenom oko oraha izgrađena je terasa, a tek potom na red dolazi ideja o gradnji kuće.

 

Padina parcele koja vizure usmjerava prema obližnjoj šumi a prije svega na Klek, planinu prepoznatljiva obrisa, te položaj postojeće terase bili su prvi i jedini uvjeti u procesu osmišljavanja novog objekta.

Bez potrebe za pretjeranim koketiranjem i referiranjem na postojeće i tradicionalno u okruženju, bez želje za osvajanjem i odobravanjem, ona je samo kuća na brdu, ekstenzija terase i zatvoreni vidikovac.

 

 

Jedini usvojeni oblikovno funkcionalni elementi tog podneblja jesu kosi krov, kompaktnost tlocrta, te prisutnost drva u oblikovanju oplošja.

 

Tlocrtne je površine 60-ak kvadrata – s malenom podrumskom etažom za ostavu, prizemnim dijelom boravka i kuhinje te prostorom za spavanje na galeriji.

 

Jednako kako se nastojala ostvariti prostorna protočnost između eksterijera i interijera, prije svega u smislu povezivanja unutarnje kuhinje, ljetne kuhinje i terase, tako se ta protočnost i jedinstvenost prostora nastojala ostvariti i u unutrašnjosti.

Čitava kuća sagledava se kao jedinstveni volumen, te se iz svakog njezinog dijela pruža pogled na van. Prostor kuhinje i kupaone čine kompaktni mini volumen i jezgru unutar većeg volumena kuće, a iznad čega je smještena galerija.

 

 

Konstruktivno čitava kuća izgrađena je od porobetona, osim podrumske etaže i temelja, što je omogućilo znatno ubrzanje i pojednostavljenje gradnje na danoj lokaciji.

 

Vanjski zidovi od porobetona tako su debljine 30 cm, pa u fizikalnom smislu nije bilo potrebe za dodatnom toplinskom izolacijom, te je time ostvarena i financijska ušteda.

Toplinska učinkovitost kuće u smislu neželjenog pregrijavanja ljeti i toplinskih gubitaka zimi postignuta je izvedbom ventilirane fasade,daskama sibirskog ariša slaganih na utor i pero, te zatim impregnirana drvnim katranom u dva sloja, prirodnim premazom za zaštitu drva koji mu daje garanciju i do 30 godina.

Danju izvana crni kompaktni i hermetični volumen se uvečer prilikom osvjetljavanja interijera omekšava svjetlosnim trakama koje se ocrtavaju kroz proreze škura, sa simboličnim prelaskom dnevnog scenarija i promatranja okoline iz njezine unutrašnjosti na noćni scenarij i gledanje na tu kuću iz okoline i mraka.

 

Ulazni parametri i zahtjevi investitora u kombinaciji s prostorno funkcionalnim datostima i vlastitim ambicijama te viziji što bi na datoj lokaciji trebalo uzeti od prirode a istovremeno što dati mjestu, dovelo je do sljedećih zaključaka:

kvalitetno pozicionirati novi objekt u odnosu na postojeću terasu s orahom te s ljetnom kuhinjom kako bi se u ljetnim danima kada se u objektu najviše boravi postigao prostorni kontinuitet I neometana protočnost iz unutarnjeg u vanjski prostor;
uvažavanje i naglašavanje kontekstualno prirodnih vrijednosti prije svega spektakularnog pogleda na Klek – prioritet je bio usmjeravanje pogleda upravo na tu planinu;

 

 

minimalne prostorne potrebe – optimiziranje veličine pojedinih prostora prema potrebama investitora tj. budućih korisnika toga prostora, kako bi volumenom odnosno veličinom objekta što pitomije odnosno sa što manjom agresivnošću zadirali u zatečenu kvalitetu lokacije;
interijer – prostorna jedinstvenost. S obzirom na to da se radi o malenom objektu, izbjeći cjepkanje prostora na prostorije.

Konceptualno čitav interijer je zamišljen kao inverzna slika njegove vanjštine.

 

Zašto crno pročelje? Prije svega crna boja je puno češće prisutna u prirodi nego bijela boja, pa se činilo da će se ona kao takva i bolje uklopiti u postojeću okolinu i zelenilo.

Od početka smo zaključili da želimo drvenu fasadu, taktilno i vizualno toplu vanjštinu, a onda smo u procesu istraživanja i donošenja konačne odluke kako zaštititi na adekvatan i kvalitetan način drvo došli do proizvoda drvnog katrana, savršeno prirodnog materijala, koji se redovito koristi u Skandinaviji kao završni sloj zaštite drvenih fasada. Tako je crna fasada dobila svoj baršunasti izgled i smolasti miris.

 

Što se tiče unutrašnjosti već sam spomenuo da je ona vizualno inverzna vanjština kuće. S obzirom na to da se radi o vikend kući, znači prostoru u kojem se ne boravi stalno, to se treba uzeti u obzir i od samog početka promišljanja interijera.

Prostor je ogoljen do apstraktno bijelih ploha, gotovo asketski, u njemu nema zelenila s obzirom na nemogućnost svakodnevne njege bilja (boravak više manje samo vikendom osim ljetnih mjeseci), no za to čak nema ni realne potrebe.

Jer kuća je kroz ostakljene plohe u potpunosti vizualno povezana sa zelenilom. Osjeća se da je zelenilo u kući.

U priči o korištenim materijalima u interijeru, stvari su jednostavne. Prostor kuhinje i kupaone – znači prostorni sklop ispod galerije čitav je presvučen gletanim betonom svijetlo sive boje u sloju od 2 mm, nanesen na pod kuhinje i kupaone kao i na centralni kuhinjski otok.

Intencija je bila dati univerzalni izgled utilitarnim prostorima, u kontrastu s prostorom boravka koji na podu ima parket a time i topliji karakter.

Sav namještaj, kojeg i nema previše jer je prostor koncipiran tako da njegovi pojedini dijelovi ujedno budu i namještaj, osmišljen je i rađen po mjeri, jednako kao i vanjske škure koje imaju važnu ulogu.

 

 

One kada su zatvorene, danju, daju kući njenu naglašenu hermetičnost, naoko nepropusnost, dok se upravo uvečer, osvjetljavanjem interijera može iščitati kako te iste škure kroz proreze omekšavaju snažni volumen kuće.

 

Autor: Tomislav Soldo
Web: tomislavsoldo.com
Lokacija: Gorski kotar, Hrvatska
Investitor: privatni
Pejzažno uređenje: Ana Horvath/Vrtlarica
Godina izgradnje 2015-16.
Fotografije: Jure Živković
Tlocrtna površina 69m2, ukupna bruto površina 82m2
Ukupna neto površina -suteren, prizemlje i galerija cca 100m2
Površina parcele cca 4500 m2