Režu i Nouvela
Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4 Toranj Verre Jeana Nouvela trebao je postati druga po veličini zgrada u New Yorku iznad koje bi se uzdizala jedino antena Empire State Buildinga. Iako projekt nosi potpis dobitnika Pritzkerove nagrade Jeana Nouvela, kojeg se smatra jednim od najkreativnijih živućih arhitekta, odlučeno je da se zgrada mora doslovno skratiti za 200 stopa tj 60 metara.
Investitor je zbog predviđene visine od 1250 stopa (381 metar) morao od grada prikupiti brojne dozvole, a u uredu za planiranje grada formirana je i komisija koja je odlučivala zaslužuje li ovaj neboder toliko privilegirano mjesto u silueti grada.
„Predloženi dizajn je pohvalan, ali projekt nas nije uvjerio da je najviših 200 stopa zgrade zadovoljavajuće za visinu na kojoj bi se uzdizale”, objavila je odluku predsjednica komisije Amanda Burden.
Odluka je odmah izazvala negodovanje u stručnoj javnosti koja smatra da se ovom odlukom krši sama bit New Yorka. Smatraju da je grad nastao na generacijama arhitekata i njihovih građevina koje su pomicanjem granica mogućeg pretvorile otok Manhattan u simbol američkog kozmopolitanizma.
Nouvelov toranj, koji je trebao niknuti na 53. ulici pored MoMA-e, djeluje izuzetno elegantno, ponajprije zbog prenaglašenog omjera između njegove male baze i izuzetne visine. Paukova mreža čeličnih nosača i staklenih površina daje mu snažan i agresivan izgled, a zbog isprekidanog sužavanja i nepravilnih površina izgleda krhko poput razbijenih komada stakla.
Jean Nouvel je toranj zamislio poput koplja. Uzdiže iz, s razine ceste vidljivog, podzemnog restorana i predvorja do tri nejednaka šiljka na vrhu. Svojim vrtoglavim penjanjem i vitkom figurom djeluje kao da je oživio duh Manhattana – prkos i aroganciju.
Kritičari odluke se slažu da je vrh zgrade mogao biti bolje riješen. Smatraju da su šiljci presimetrični i da ih to čini prestatičnim, no drže da su to detalji koji su se mogli naknadno usavršiti.
Rezanje 60 metra zgrade sa sobom nosi i gubitak od 14 tisuća kvadratnim metara prostora što će sigurno odraziti i na planirani budžet. Izgledno je da će se ili smanjiti kvaliteta izrade i prostranost interijera ili da će se na donjim katovima nagomilati dodatni prostor koji će ‘udebljati’ zgradu.
Posljedice ove odluke ne tiču se samo tornja Verre nego i cijelog New Yorka, odnosno kako grad gleda sam na sebe. U New Yorku su zgrade uvijek bile znak vremena i simbol stava. Empire State Building i Chrysler Building, sagrađeni u vrijeme Velike depresije, nudili su vjeru u prosperitet, a poruka Freedom Towera, koji će niknuti na mjestu srušenih Twinsa, svakome je jasna.
Nažalost, ovaj uzbuđujući projekt i jedan od najočaravajućih suvremenih projekata nebodera neće zaživjeti zbog stava da se ništa iz sadašnjosti ne može mjeriti s velikanima iz prošlosti. Ako taj stav zaživi postoji opasnost da će se New York iz živog grada pretvoriti u urbani mauzolej.
Izvor: The New York Times
