Sa splitskih se zidina, preko rublja, vidi Palača
Nakon pet godina radova na uređenju srednjovjekovnog obrambenog ophoda na sjevernom zidu Dioklecijanove palače u Splitu, od utorka 16. prosinca, građani i građanke grada imat će priliku posjetiti ovaj prostor koji je s promjenom funkcije dobio naziv – šetnica. Otvoreni dio proteže se gotovo cijelom dužinom od 170 metara sjevernog zida, a pristupa mu se iz antičke sjeverozapadne kvadratne kule. Obrambeni ophod grada nastao je u srednjovjekovnom razdoblju, kada su nad rimskim zidovima, u nekoliko faza, izgrađeni ophodi s nazupčenim kruništima.
Povijesni prikaz zidina, Muzej grada Splita
Autor projekta obnove je arhitekt Ivo Vojnović, radovi su se provodili pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, kroz nadležnu gradsku službu. Uz srednjovjekovni obrambeni ophod obnovljeni su i dijelovi sjevernog perimtralnog zida Dioklecijanove palače koji su tako zaštićeni od propadanja, a konzervatorska istraživanja na vrhu zida potvrdila su nekoliko faza razvoja ophoda.
Srednjovjekovni ophod – stanje prije obnove , foto: Ivo Vojnović
O procesu obnove današnje šetnice arhitekt Vojnović nam otkriva: “Obnovi sam pristupio na način da su se, uz prethodno izrađenu arhitektonsku dokumentaciju, provela konzervatorska istraživanja i tek onda izradio projekt rekonstrukcije. To je značilo na kraju da se obnovio dio kruništa srednjovjekovnog zida, ograda i pločnik u kojem su prezentirani ostaci kula Dioklecijanove palače. Uklonjeno je sve što je bilo neprikladno, otvorene su zazidane puškarnice, postavljena parterna rasvjeta i sl.”
Otvaranjem šetnice za javnost građani i građanke Splita dobili su jedan sasvim novi pogled na grad te uvid u jedno važno povijesno razdoblje grada, mnogima i ne tako poznato. “Vjerujem da dosta njih nije ni znalo za postojanje ovog ophoda niti u kolikoj je mjeri sačuvan. Utoliko je posjet građana obrambenom ophodu srednjovjekovnog Splita važniji”, dodaje Vojnović. Pogled na grad unutar zidina otkriva gusto urbano tkivo u kojem se lako čitaju povijesni slojevi razvoja grada. S druge strane, pak, vidi se suvremeni grad čija mjerila su potpuno drugačija od onog u staroj povijesnoj jezgri. Kontinuitet života unutar zidina Dioklecijanove palače ne očituje se samo u redanju povijesnih stilova, već i u prisutnosti svakodnevnog života. Roba na sušilu, popularni tiramoli, TV antene i satelitski tanjuri, gradele na terasama dio su slike grada kao i povijesni zvonici, palače i njihovi arhitektonski stilovi.
Ovo probno otvaranje šetnice inicijativa je Grada Splita kao investitora koji nov pogled na krovove, zvonike i antene nudi građanima i građankama za blagdansko razdoblje. Od utorka posjet će se odvijati dvaput dnevno, u malim grupama, po predbilježbi, no ponuđeni termini za prosinac već su popunjeni. Posjetom šetnici upravlja Muzej grada Splita čija nam ravnateljica Elvira Šarić Kostić rekla kako će početkom 2015. godine ponuditi još termina.
Ograničen broj posjeta rezultat je specifične situacije u kojoj se nalazi šetnica. Kao prvo, ona nema svoj vlastiti ulaz. Pristup kroz sjeverno-zapadnu kulu prolazi kroz urede znanstveno-istraživačke ustanove Mediteranski centar za graditeljsko nasljeđe. Nadalje, srednjovjekovna šetnica je uski prolaz na zidu palače koji ne može primiti puno ljudi, posebno zbog dubokih otvora u gradsko tkivo nad kojim se nalazi. Uz sve to, prostor današnje šetnice ujedno je i privatni prostor pojedinih stanara koji ga koriste kao balkon na kojem suše odjeću ili roštiljaju. Malo tko bi bio presretan da mu na dnevnoj bazi grupe posjetitelja prolaze kroz izvješteni veš ili ih ometaju u roštilju, posebno u ljetnoj sezoni kad je grad pod udarom turista. Ipak, zbog kulturne važnosti šetnice ravnateljica Šarić Kostić se nada da će se sa stanarima uspostaviti dobar odnos. Naglašava kako je uz povijest upravo taj svakodnevni život u Palači njezina velika vrijednost. Slažemo se da je to vrijednost koju po svaku cijenu treba očuvati.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija
