Sportski park, stanovanje ili infrastruktura?
U petak, 7. ožujka 2014. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održalo se otvorenje izložbe studenata viših godina arhitekture Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Tema radova bila je prenamjena sadašnjeg prostora Riječke bolnice, čiji se prostori oslobađaju medicinskih sadržaja nakon preseljenja na lokaciju Kampusa na Trsatu.Radovi su nastali pod stručnim vodstvom mentora doc.mr.sc. Saše Randića i prof.dr.art. Ante Kuzmanića.
Izložbu je otvorio rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc Pero Lučin koji je izrazio zadovoljstvo kvalitetnom suradnjom riječkog i splitskog Sveučilišta, istraživanjem studenata te njihovim radovima. Prilikom otvaranja objavio je novost kojom je Sveučilište u Rijeci upravo postalo prvim korisnikom strukturnih fondova u znanosti u iznosu od 24 milijuna eura, kojim će se realizirati projekti opremanja istraživačkih centara i laboratorija na Medicinskom i Građevinskom fakultetu.
Nakon otvorenja izložbe, održano je uvodno izlaganje doc.dr.sc. Nane Palinić, dipl.ing.arh. o povijesti arhitekture bolnica na prostoru grada Rijeke, u kojem je prikazala dvije lokacije koje su se paralelno razvijale između 2 svjetska rata, a radi bipolarnog razvoja grada (na Riječkoj i Sušačkoj strani). Najraniji dokumenti datiraju iz 14 st. o hospiciju u starom gradu. Širenjem grada te zaslugom liječnika Giovannija Batiste Cambierria osniva se nova bolnica 1823 g. zapadno od Kapucinske crkve. Manje je poznato da su napravljena dva projekta za novu bolnicu, kapaciteta 350 mjesta, na lokaciji sadašnjeg igrališta OŠ Brajda, po projektu arhitekta Francesca Matiassia. Zadnja zgrada projektirana za bolničku namjenu je izvedena po projektu arhitekta Stanka Kliska 1934. godine, a nalazi se na Sušaku.
U nastavku je svoje izlaganje održao Srđan Škunca, dipl.ing.arh i građ., pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, o prostoru sadašnje bolnice u urbanističkim planovima grada. Naglasio je da su istraživanjem u suradnji sa splitskim studentima pokušali istražiti blok sadašnje bolnice i što on znači u strukturi grada, te je održao izlaganje o povijesti i razvoju sadašnjeg lokaliteta bolnice, gdje dolazi do stvaranja novog gradskog parka na prostoru oko pomorske akademije (sadašnje glavne zgrade) koji se razvija kao glavni bolnički lokalitet. Zadnjim prostornim planom uređenja otvorena je tema objedinjavanja bolničkog kompleksa na lokalitetu Sušaka i studentskog kampusa u susjedstvu.
Kod odabira nove lokacije vodila se polemika o lokalitetu, ali je ipak ostao paralelizam – postojeći prostor bolnice, te novi na Sušaku. Analiza studenata je bila izuzetno korisna jer može pokazati smjerove razmišljanja te organizaciju prostora koji mogućava veliki potecijal razvoja, rekonstrukcije, kao i povezivanje prema jugu i prema moru.
Saša Randić prezentirao je radove studenata te uveo u temu preseljenja kojim se otvara pitanje urbanističkog potencijala postojeće zone, čija je prva faza izgradnje nova bolnica 2020. godine. Preseljenjem se oslobađa novi gradski prostor te se pojavljuje pitanje kako formirati novi grad na prostoru postojeće bolnice, zatim povezivanja vertikalnih veza na tom dijelu, što Rijeci kronično nedostaje, te definiranje postojećih gradskih ulica sa južne i sjeverne strane lokacije koje su prometno preopterećene.
U nastavku su predstavljeni sljedeći radovi timova studenata:
Projekt tima Ban, Haklić, Menegelo, Nižetić se bavio sa temom infrastrukture i parka. U zoni su nastojali integrirati sve prometne terminale koje Rijeka ima: putnički terminal povezan nizom prometnica sa prostorom grada. Sam prostor bolnice su organizirali sa 2 dijela: u jednom je primarno stanovanje,a u drugom park, također su formirali frontu uz Vukovarsku ulicu.
Projekt tima Ivanovski, Pavelić je nazvan Sportski park: Programski dio se nastavlja na zdravstvene sadržaje, programski su naglasili park sportskog i medicinskog sadržaja i povezali ga sa parkom mlaka, te predvidjeli izgradnju po rubu.
Rad tima Popić, Škoro, Vučić, Vujnović i Vulić se bavio infrastrukturom i spojem Krešimirove i Vukovarske ulice. Preselili su autobusni kolodvor na prostor bolnice kojim su dobili čvrstu strukturu unutar zone.
Posljednji tim, Cvitan, Karaman, Kobzenik i Malenica, uspostavio je jasnu strukturu u zoni postojeće bolnice, a razdvojili u zonu bolnice, infrastrukture, te sam Metropolis na prostoru luke. Također su prepoznali zametke blokova koji su redefinirali na način da je u unutrašnjosti ostao zelen, a po obodu redefinira ulicu.
