Stadion u Rijeci bez natječaja?
Koliki može biti integritet struke iz koje će zauzeti poziciju autoriteta i suprotstaviti se megaveličini tipa Zahe Hadid, vidjeli smo na primjeru Japana i projekta Olimpijskog stadiona u Tokiju, o kojem smo pisali ovdje. Međutim, niti naša sredina nije lišena sličnih primjera.
Prije otprilike mjesec dana javnost je bila bombardirana viješću o izgradnji novog stadiona na riječkoj Kantridi, a o projektu se govorilo u kontekstu nacionalne važosti. Istina je da je nedavni uzlet Nogometnog kluba Rijeka pod vodstvom Gabrielea Volpija i Damira Miškovića ponukao čelnike da najave skoru izgradnju gradskog stadiona i predstave planirane zahvate javnosti. Predviđena lokacija je na mjestu postojeće, a rušenje starog objekta planira se za svibanj 2014.g. Promjene koje donosi novi stadion, između ostalog, uključuju i podizanje travnjaka za 4 metra zbog poplava koje uzrokuju podzemne vode, potpuno natkrivanje terena i povećanje kapaciteta sjedišta u gledalištu na 18 000 mjesta te kreiranje čitavog “Riječkog sela” sa popratnim sadržajima- od hotela, restorana, trgovina do potpuno novog fan-shopa.
Kantrida prije Prvog svjetskog rata
Postojeći stadion u vlasništvu je Grada Rijeke, njime upravlja Rijeka sport d.o.o.trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu Grada Rijeke, a izgrađen je još 1913. koji, kao vitalan stogodišnjak na impresivnoj lokaciji okružen stijenama na razini mora, služi svrsi sve te godine, uz obnovu 2005.g. Iako će se svi jednoglasno složiti da je novi objekt prijeko potreban i klubu (nogometnom i atletskom) i publici (građanima), za arhitektonsku struku upitan je način kojim se krenulo prema realizaciji novog sportskog objekta.
Stoga se Hrvatska komora arhitekata, krovna organizacija arhitektonske struke, zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata 25.rujna oglasila dopisom upućenim riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu,a kasnije i Upravi HNK Rijeka. Ono što struka smatra spornim jest realizacija bez prethodno provedenog javnog natječaja. Smatraju “nedopustivim raspolaganje javnim dobrima, poput stadiona na Kantridi, bez prethodno provedenog urbanističko-arhitektonskog natječaja, kao jedine društveno odgovorne metode, za iznalaženje optimalnog projektnog rješenja. Projekta, koji će u prethodno provedenoj valorizaciji, jamčiti usklađenost s razvojnim strategijama RH, strukovnim, uporabnim, financijskim i svim ostalim parametrima, koji zajedno garantiraju visoku kvalitetu budućeg izgrađenog okoliša.” Pri tom podsjećaju da je ovakav način u izravnoj suprotnosti s temeljnim strateškim dokumentom Arhitektonske politike 2013-2020, ApolitikA, koju je u studenom 2012. donijela Vlada RH. U dokumentu se cijelim poglavljem preporučuje instrument javnog natječaja koji “omogućava odabir najboljeg idejnog rješenja”. Ističu da grad Rijeka zaslužuje novi stadion, landmark koji će promovirati i grad i zemlju, te je stoga “obaveza legitimno izabranih predstavnika vlasti” pristupiti “odgovorno” u provođenju ovakve “vizije za budućnost”, unatoč krizi koju proživljavamo. Svojim apelom nude i stručnu pomoć pri definiranju natječajnog zadatka i provedbi urbanističko-arhitektonskog natječaja.
U službenom odgovoru iz Ureda gradonačelnika 7.listopada, stoji da “nije riječ o namjeri ulaganja Grada, već Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka, koji je gotovo u cijelosti u privatnom vlasništvu… (70%).” Navodi se i da su predstavnici Grada ” s obzirom na karakter namjeravanog zahvata upozorili rukovodstvo kluba da se povede računa o instituciji javnog natječaja”, te upućuju Komoru da se izravno poveže s Klubom. Podložno polemici jest to što se na kraju dopisa osporava nadležnost jedinica lokalne i područne samouprave pri provođenju natječaja koja je predviđena dokumentom ApolitikA 2020, jer se navedeno spominje “samo u jednoj natuknici”, dok se u ostatku dokumenta navodi “nadležnost ministarstva, akademske zajednice, strukovnih i inih udruga”. “Očito je povjerenje ovakvog dokumenta prema lokalnoj samoupravi vrlo nisko!”, kaže se u dopisu gradonačelnika Obersnela.
Odgovor Komore nije izostao i 15.listopada upućuju dopis Uredu gradonačelnika i vodstvu HNK Rijeke. Smatrajući “kako je riječ o zahvatu izrazito javnog karaktera i važnoj urbanoj transformaciji, uloga Grada Rijeke kao ključnog dionika u formatiranju projekta svakako je od presudnog značenja. Privatni udio u HNK Rijeka stoga ne bi trebao biti prevaga radi koje se natječajna procedura ne bi provela, te konačno, pomoglo investitoru da dobije najbolje moguće rješenje”. Istovremeno, poslan je i dopis Upravi HNK Rijeka kojim se naglašavaju prednosti javnog natječaja, ističe se da se dosadašnji rad na projektu može iskoristiti kao kvalitetna podloga te se, na poslijetku, nudi svesrdna pomoć pri provedbi natječaja. Nakon toga, uslijedilo je zatišje u komunikaciji između spomenutih aktera koje još uvijek traje.
Nadamo se da će se, osim strukovnih udruženja, i domaći arhitekti pobuniti protiv prakse zaobilaženja natječaja.
Fotografije via: www.rijekasport.hr, www.nk-rijeka.hr, www.skyscrapercity.com, www.lokal-patrioti-rijeka.com
