Visoki neboderi pokazatelji krize
Čini se da je jednostavno reći koja je zgrada najviša na svijetu, ali podaci nisu sasvim ”čisti”; dodaje se po koji metar, manipulira s antenama na vrhu itd. No, kada se u studenome dovrši gradnja tornja Burj u Dubaiju dileme više neće biti. S čak 818 metara visine bit će gotovo 300 metara viši od sljedećeg konkurenta za naslov najvišega – Taipei 101 tornja u Tajvanu.
Neboder je projektirao američki arhitekt Adrian Smith, a glavni izvođač je građevinska tvrtka Samsug, koja je gradila i Patronase te Taipei 101. Gradnja je započela 2004. godine, ukupni planirani budžet je oko 4.1 milijardu dolara, a uredski prostor se prodavao čak do 43 tisuće dolara za četvorni metar. Zanimljivo je da se toliko visok neboder dovršava u vrijeme koje ni na globalnom planu, a ni na tržištu nekretnina u Dubaiju nije ni blizu sjajnome.
No, to ne iznenađuje analitičara Andrewa Lawrencea, koji je osmislio ono što naziva indeksom nebodera. On kaže da gradnja jako visokih nebodera često naviješta ekonomske krize. Kao primjer navodi kasne dvadesete godine prošloga stoljeća kada je bum u gradnji nebodera prethodio Velikoj depresiji (Empire State Building je dovršen 1931. godine i 40 godina je držao naslov najviše zgrade na svijetu). Također, Sears Tower u Chicagu, koji je u svoje vrijeme također bio najviša zgrada na svijetu, dovršen je u vrijeme naftne krize 1974. godine, a Petronasi u Kuala Lumpuru, opet najviše zgrade na svijetu do Taipeia, su se pojavili nakon ”potresa” na malezijskoj burzi 1997. godine. Do vremena kada je neboder Canary Wharf bio dovršen 1991. u Londonu, britansko tržište nekretnina je već bilo u recesiji.
Neboderi su, tvrdi Lawrence, pokazatelji “iracionalnog obilja” na tržištu – ako ima dovoljno novca za njihovu gradnju, moglo bi se očekivati da do njihova završetka ekonomija bude u krizi.
Fotografije procesa izgradnje
3D prikaz nebodera
Video:
httpv://www.youtube.com/watch?v=1w-BXw9wnTY
Više o neboderu pogledaj ovdje
