Zagreb u škarama

U utorak, 8. svibnja 2018. u 18 sati u ORIS – Kući arhitekture u Zagrebu, Kralja Držislava 3, održat će se predstavljanje knjige “Zagreb u škarama: kritike–polemike–komentari” autorice dr. sc. Snješke Knežević.

 

O knjizi će govoriti Zvonko Maković, Marcel Bačić, Željko Žutelija, Zlatko Uzelac i autorica Snješka Knežević.

 

 

“U nakladi izdavačke kuće UPI2M BOOKS objavljena je knjiga ‘Zagreb u škarama, kritike-polemike-komentari’ autorice dr. sc. Snješke Knežević, povjesničarke umjetnosti, novinarke i književne prevoditeljice.

U knjizi su sabrani tekstovi objavljivani u novinama, tjednicima, časopisima i portalima uglavnom od 2014. do 2016., grupirani u devet tematskih cjelina.

Gotovo svi su potaknuti destruktivnim odnosom prema baštini: povijesnim urbanim ambijentima i spomenicima.
Zlouporaba vrijednosti koje tvore identitet neke sredine, nekog grada, čak i nacije sve je više pravilo.

One se bezobzirno stavljaju u funkciju turističke industrije, proizvodnje zabave i razonode ili – kao u Dubrovniku, filmskoj industriji i screen-turizmu, a u istoj mjeri podređuju zahtjevima prometa.

Autorica uočava negativne promjene u povijesnom središtu Zagreba, ali i u drugim hrvatskim gradovima te upozorava na njihovu materijalnu i simboličnu degradaciju.

Povjesničar grada (urbanizma i arhitekture, kontinuiteta i identiteta) mora se usredotočiti na etičku misiju, ima li moralne svijesti, upozoriti na simptome razaranja i zagovarati putove sanacije i trajnog očuvanja – poruka je ovih tekstova.

Knjiga sadrži:

tematske cjeline: Baština kao sirovina ili kulisa, Sindrom Cvjetni, Muzička akademija na Prokrustovoj postelji, Zagreb između neostvarenih perspektiva i urušenih vrijednosti, Europa i mi, Spomenici i memorijali, Aporije obnove, Neželjena baština, Urbanitet i detalj,
32 odabrana autorska teksta o fenomenima evidentiranim ne samo u Zagrebu nego i u mnogim hrvatskim gradovima, čije su povijesne sredine i spomenici izloženi kobnim zlouporabama,
dodatke: Porijeklo tekstova i ilustracija, Kazalo imena, Bilješka o autorici, Za spomenar (izbor fotografija za sada očuvanih sredina).

Knjiga je namijenjena širokoj čitalačkoj publici, svima koji uviđaju važnost očuvanja identiteta i opstojnosti kulture, društva i nacije, onima koji odlučuju i onima koji svojim angažmanom mogu utjecati i apelirati–arhitektima, urbanistima, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima”, kaže se u pozivu.

 

“Što se pak tiče najautentičnijeg i identitetski najuočljivijeg dijela Donjega grada i središta Zagreba, a to je takozvana Lenucijeva potkova, na nju je usmjereno najviše agresije – bilo da je riječ o prometu, bilo zlouporabi za kojekakve evente.(…)
Umjesto takve prakse vraćamo se na staru ideju Milana Preloga o ‘urbanom rezervatu’ kao pandanu prirodnog rezervata.
Rubovi Zelene potkove bili bi posljednja linija obrane, a parkovi jedinstvena oaza u kojoj bi grad Zagreb predstavio svoje najljepše lice, oblikovano u epohi prve modernizacije, kad je težio postati europska metropola.”

(iz teksta “Projekt garaže”)

 

“Nema hrvatskog umjetnika, arhitekta ili dizajnera, koje bi se oglušio pozivu Dubrovnika. Stradun nije lokalno gumno, Stradun je svjetski lokus, hrvatska vizitka za globalnu kulturu.

Drugim riječima, Stradun nije vlasništvo današnje generacije ni aktualnog gradonačelnika – Stradun pripada baštini čovječanstva, a jedina je ispravna misija njegovati ga takvog kakav jest i u očuvanom stanju predati budućnosti.”

(iz teksta “Advent i druge feste”)