Couchsurfing u vlastitom gradu

Muzej Kvarta, kroz koji je Kontraakcija provela istraživanje o identitetima Novog Zagreba, kao marginaliziranog ali živog dijela metropole početna je točka novog istraživanja njihova projekta PERFORMATIV. Organizatori ga nazivaju umjetničko istraživačkim projektom koji propituje odnose centra i periferije, raslojavanje grada i marginalizaciju određenih zona. S projektom PERFORMATIV ideja o vrednovanju različitih prostora grada i njegovim socio-prostornim odnosima tako se širi van Zagreba, program je ove godine krenuo u Zadru i Dubrovniku. Program je započet u rujnu s raspisivanjem natječaja za couchsurfring u vlastitom gradu. Iz Zadra su odabrane Mare Knežević i Snježana Prostran te su ubrzo zamijenile svoje stanove na dva tjedna. Jedna je život u centru grada zamijenila životom u kvartu Bili brig, a druga svakodnevnicu Bilog briga životom u centru Zadra.

Po riječima Mirjane Andrić, jedne od organizatorica ovog projekta, cilj im je bio sakupiti iskustvo upravo od stanovnika grada koji istražuju: “Želja nam je bila istražiti prostor koji nam nije poznat kao novozagrebački kvartovi, a opet nismo htjeli nametati svoja mišljenja pa smo došli do ideje da samo istraživanje izrade stanovnici gradova u koje smo došli, konkretno stanovnici Zadra i Dubrovnika.  Ideja je bila da se dva stanovnika istog grada zamijene te pritom tekstualno bilježe i fotografiraju promjene u svojoj rutini, sve što je drugačije od sredine iz koje su došli. Također, bilo nam je bitno da je jedan sudionik iz centra grada, a drugi iz, recimo to tako, perifernog dijela grada kako bi se uhvatila ta razlika iz perspektive običnog stanovnika – korisnika kvarta.”

Osobne reakcije na novu sredinu, njene specifičnosti koje dolaze do izražaja prilikom promjene životnog prostora, kao i intervjui sa sudionicama dio su izložbe koja je po završetku razmjene bila organizirana u zadarskoj Kneževoj palači. Izložba je bila upotpunjenja fotografijama mladog zadarskog fotografa Nikole Zelmanovića koji je samostalno interpretirao prostore, fotografije i doživljaje Mare i Snježane.

Mare koja je preselila iz centra u Bili brig problem periferije doživljela je ovako: “Bili brig sam doživjela kao kvart u kojem ima puno ljudi, puno djece, puno umirovljenika, puno auta, ali malo sadržaja.” Ipak, s druge strane primijećeno je da se i život u centru lagano gasi. Sve manje djece upisuje se u prve razrede, a trgovina se seli u shopping centre.

Reakcije Zadrana na cijeli projekt su različite. Dok su jedni zamjerali što Zagrepčani proučavaju njihov grad, drugi su zainteresirani za ovakav način istraživanja gradskih problema. O tome Mirjana ovako priča: “S jedne strane, postoje osobe koje su od samog natječaja pratile razvoj i njima nije bilo ništa čudno ni u ideji ni u njenoj prezentaciji. No, s druge strane, uvijek postoje pitanja zašto se to baš odlučilo izvesti u Zadru i koliko mi koji ne živimo ondje možemo znati o njihovom načinu života i odnosima unutar kvartova. Također, neki su shvatili održane tribine kao napad na njihove sisteme. To nam nikako nije bio cilj. Cilj je bio uočiti probleme i potaknuti na daljnju komunikaciju. Što smo, nadam se uspjeli.”

Osim izložbe, u sklopu zadarskog ciklusa projekta održane su i dvije tribine. Jedna je bila namijenjena udrugama i inicijativama unutar nezavisne kulture Zadra. Čuli su se problemi s kojima se udruge i inicijative suočavaju u svom radu, a naglasak je stavljen na komunikaciju. Mirjana tu naglašava: “Za rješavanje određenih problema bitno je stvoriti mrežu između udruga, povezati ih kako bi jedni drugima mogli pomoći u rješavanju problema s kojima se svi suočavamo.” Druga tribina bavila se društveno-urbanističkim strategijama centra te je na raspravi bilo pitanje u kojoj je mjeri socijalna slika Zadra proizvod urbanističkih prostornih strategija kroz povijest.

Nakon Zadra, idući na programu je Dubrovnik, a po završetku, za veljaču, predviđena je izložba u Zagrebu koja obuhvaća sva dosadašnja istraživanja.