Gdje je završila Bakićeva Ptica?

Ove 2015. godine obilježava se stota obljetnica rođenja Vojina Bakića, svakako jednog od najznačajnijih hrvatskih i europskih modernih umjetnika, no sama obljetnica u Hrvatskoj do sada ni na koji način nije obilježena (Bakić je rođen 5. lipnja).

1

Bijela Ptica

Obljetničarska godina prigoda je za podsjećanje na jedno Bakićevo djelo koje je više desetljeća izvan fokusa javnosti, a radi se o izuzetnom ostvarenju, skulpturi Ptica koja je svojevremeno stajala i u javnom prostoru Zagreba.

2

Crna ptica

Ptica je nastala 1956. godine, u vremenu kada Bakić ostvaruje neka od svojih uopće ključnih djela, pa tako i onih s animalnim motivima, u prvom redu antologijskog Bika koji je bio izložen i u jugoslavenskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu. Ta se skulptura danas nalazi u vrtu antverpenskog muzeja Middelheim, a jedan je odljev Bika kasnije postavljen i u javnom prostoru gradića Marla u njemačkoj regiji Rur i to kao prvi rad nabavljen za potrebe danas značajne zbirke koju u velikom djelu čine upravo skulpture u javnom prostoru.

Bakićeva Ptica izlagana je 1950-ih i 60-ih u zemlji i inozemstvu, a jedno je, čini se kraće, vrijeme stajala na zagrebačkom Gornjem gradu i to na odlično odabranoj lokaciji, na ogradi malog vidikovca pored gornje stanice uspinjače, što je zabilježila i kamera Toše Dabca.

3

Tošo Dabac: Ptica na Gornjem gradu

Sudbina je htjela je da skulptura kasnije bude premještena u vrt kompleksa jugoslavenske predsjedničke rezidencije u Beogradu, vjerojatno upravo zbog njene izuzetne kvalitete. Od onda se skulptura, po svemu sudeći, više nije vraćala u Hrvatsku gdje je nastala.

Ptica se danas nalazi u neposrednoj blizini Kuće cvijeća, u vrtu ovalne vile Mir, sagrađene 1979. godine po projektu zagrebačkog arhitekta Mirka Kipčića kao nova rezidencija jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita (on se u nju nikada nije uselio budući da je umro 1980.).

Osnivanjem Memorijalnog centra Josip Broz Tito, skulptura je postala dio spomen-zbirke koja je od 1984. otvorena za javnost. Kada je muzejski kompleks 1996. godine podijeljen zidom, Ptica je ostala sa za javnost zatvorene strane zida.

Neriješeni status nekih od umjetnina iz razdoblja socijalističke Jugoslavije uređen je zadnjih godina zalaganjem kustosa Muzeja istorije Jugoslavije, sljednika nekadašnjeg Memorijalnog centra, pa su mnoga umjetnička djela i formalno upisana u vlasništvo Muzeja, a među njima i Ptica koja je sada, po ugovoru, posuđena Upravi za zajedničke poslove koja brine o reprezentativnim objektima, uključujući i vilu koju sada koristi državni protokol i u čijem se vrtu Ptica nalazi.

Nažalost, skulptura je tamo smještena na potpuno pogrešni način, na podu, umjesto na povišenom mjestu. Slučaj je samo potvrda da je kod pitanja skulpture, izbor lokacije i način umještanja jednako bitan kao i izbor samoga djela.

04

Aktualno stanje

Prošlogodišnja retrospektivna izložba Vojina Bakića u zagrebačkom MSU obilovala je bikovima, ali Ptice nije bilo, odnosno ona je kroz godine praktički zaboravljena.

Ideja da Ptica nakon nekoliko desetljeća ponovo bude privremeno i samostalno izložena u Zagrebu i to povodom stote obljetnice rođenja njenog autora, ostaje neostvarena, ali ostavlja mogućnost da se jednom u budućnosti ipak dogodi.

U međuvremenu i u obljetničarskoj godini, dovoljno vremena ostaje za pokretanje inicijative da Bakić dobije javnu površinu nazvanu njemu u čast u rodnom mu Bjelovaru (prva i jedina Bakićeva ulica postoji u Zagrebu) ili možda za postavljanje spomen-ploče u zagrebačkoj Draškovićevoj ulici br. 57 gdje je umjetnik proveo najveći dio svog života.

 

Foto: Tošo Dabac, Ana Panić

 

Autor teksta zahvaljuje kustosici Ani Panić iz Muzeja istorije Jugoslavije na informacijama i susretljvosti.