Golf kao zajednički problem

Pišući o svježem madridskom dizajnu obećali smo vam još materijala iz Matadera. Pa prije nego se osvrnemo na još jedan sadržaj koji prostor nudi, evo par riječi o samom centru. Smješten na jugu Madrida, u četvrti Legazpi, centar za suvremenu kulturu Matadero Madrid zauzima prostore nekadašnje klaonice i sajma stoke koji su bili izgrađeni između 1908. i 1928. godine. Kulturni sadržaj ušao je u ovaj prostor i ranije, ali odluka gradskog vijeća iz 2003. godine da se prostor prenamjeni za sadržaje kulturno-društvenog karaktera zacrtala je put centru kakav danas postoji. A Matadero Madrid je danas živući prostor koji služi kreativnim procesima, participativnoj umjetničkoj formaciji i dijalogu među umjetnicima. Izvedbene umjetnosti, film, muzika, dizajn, arhitektura, urbanizam i vizualne umjetnosti našle su svoje mjesto unutar centra koji kroz obuku, produkciju i prezentaciju potiče djelovanje među sektorima te tako stvara ne samo nove kreativne snage već i publiku.

IMG_7600

IMG_7605

Jedna od većih izložbi koju smo zatekli u Mataderu, točnije u izložbenom prostoru pod nazivom Nave 16 otvorenom 2011. godine, rezultat je rezidencijalnog programa koji je okupio šest mladih europskih umjetnika te još nekih koji su tu na poziv kustosice Susanne Hinrichs. Vođena idejom popularnog francuskog mislioca Bernarda-Henrija Lévija da “Europa nije mjesto, već ideja” kustosica je pozvala umjetnike da se svojim radovima osvrnu na ono što bi to moglo formirati zajednički identitet građana unutar Europske unije koja pod plavom zastavom sa žutim zvijezdama, zajedničkom himnom, slobodnim kretanjem robe, zajedničkim slobodama i zakonima te (gotovo) zajedničkom valutom okuplja različite jezike, kulture, povijesti i tradicije.

IMG_7610

IMG_7620

Ipak, mjesto tj. teritorij polazna točka je umjetničkog istraživanja mnogih umjetnika. Diving Through Europe – Roniti kroz Europu projekt je koji je Clara Hobza započela 2010. godine i koji još traje. Od Rotterdama, preko Rajne, Majne i Dunava, do Crnog mora za umjetnicu put je ispitivanja vlastitih mogućnosti u kojem svako malo upada u tragikomične situacije. Virgile Novarina čiji rad Der Schlafende – Spavajući obuhvaća crteže i fragmente teksta nastalih na osnovu snova tijekom umjetnikova putovanja kanuom po Europi, na kojem je umjetnik spavao u javnim prostorima država kroz koje prolazi Dunav, refleksija su o tome kako su naši identiteti oblikovani jezikom koji govorimo ali i onima koje čujemo oko nas. Rad The Map – Karta Malgosie Markiewicz nastao u tehnici šivanja polazi od stare karte Europe bazirane na odvojenim nacionalnim državama koje sašivene zajedno gube svoje jasne granice. Umjesto granica ova karta donosi nove putanje koje označavaju migracijske rute i kulturne utjecaje koji danas određuju Europu. U tom smislu ovi radovi jasno pokazuju da identitet više ne možemo tražiti u fiksnim vrijednostima mjesta već u rutama, putanjama i kretanju. A migracije nisu samo poveznica, već i razlikovni faktor pri formiranju europskog identiteta. Video rad Mr. Emigrant – Gospodin Emigrant autora Juliana Öfflera i Paida Larsena kroz dopadljivu pop pjesmu opisuju očajničke napore kojima ljudi traže bolji život u Europi. Na taj način autori propituju imigrantske politike ali i daju sliku Europe iz nekih drugih uglova svijeta.

 IMG_7621

IMG_7630

Ukidanje granica i povjerenje u zajedničku budućnost Europe jasno se manifestira u postojanju zajedničke valute. Ipak, kovanice svake države nose simbole njene individualne nacionalne povijesti. Ispitujući odnose individualnih i kolektivnih identiteta kroz monetarne vrijednosti Marco Godoy u radu Devaluing an Image – Obezvrijeđena slika briše nacionalne oznake s kovanica, ali time ne dobiva zajedničku vrijednost već obezvrijeđenu valutu. Autor na taj način otvara pitanje može li Europa biti stvorena isključivo kroz odricanje osobnosti ili će države članice uspjet zadržat vlastite karaktere u uniji predvođenoj monetarnim politikama.

IMG_7626

IMG_7606

Baveći se novim identitetima koje nameće turizam kao jedna od velikih ekonomija Europe Pablo Serret de Ena odabrao je upravo golf, koji muči kako nas tako i ostatak Europe, kao metaforu. Za ovu izložbu autor je proizveo teren za mini golf koji se provlači kroz cijelu postavu izložbe, ujedinjuje je ali i utječe na druge radove. Ovaj umjetnički rad u maloj skali tako postaje tematski park identiteta, identiteta svedenih na turistički proizvod koji uvelike utječe na ponašanje, prostore i strukture mjesta koje zahvati.

IMG_7614

IMG_7607

Odgovor na pitanje postoji li europski identitet umjetnici na ovoj izložbi nisu dali niti su se od njih očekivali konkretni odgovori. Propitujući Europu i identitete kroz suvremenu umjetnost oni su pak otvorili su mnoga pitanja i ukazali na probleme, koji su od nedavno i naša pitanja i naši problemi.

Umjetnici koji su sudjelovali na izložbi: Fabian Reimann, Lukas Hofer, Elise Florenty i Marcel Türkowsky, Cécile Ibarra, Pablo Serret de Ena, Antonio R. Montesinos, Francis Hunger, Julian Öffler i Paida Larsen, Eleonore de Montesquiou, Filippo Berta, Adi Matei, Ciprian Muresan, Malgosia Markiewicz, Marco Godoy, Klara Hobza, Patricia Reis i Virgile Novarina.