Mladi Splita u izazovu razotkrivanja grada
Grad su ljudi, a ne njegove zidine.
(Tukidid)
U Splitu smo od 20. lipnja do 2. srpnja 2017. u Galeriji umjetnina imali priliku pogledati izložbu Grad na drugi pogled koja je predstavila 23 rada novonastala u sklopu istoimenog projekta, a koji se bave identitetima grada Splita.
Postav, foto: Darko Škrobonja
Produkt je to suradnje Platforme za unapređenje kulture s Galerijom umjetnina, Galerijom MKC, Kino klubom Split, splitskim školama, Odsjekom za film i video Umjetničke akademije u Splitu te s umjetnicima angažiranim na projektu Gildom Bavčevićem, Anom Kuzmanić, Tonijem Meštrovićem, Neli Ružić, Vlastom Žanić i Lorenom Živkovićem Kuljišem.
Kako iščitavamo u opisu projekta sa službene internet stranice www.gn2p.com, radi se o putujućem interdisciplinarnom edukacijsko-izložbenom projektu koji kroz strateško umrežavanje povezuje angažirano promišljanje grada, edukaciju mladih kroz medij videa i razvoj publike.
Renomirani suvremeni umjetnici realiziraju nove umjetničke radove inspirirane gradom, a istovremeno vode i video radionice s učenicima lokalnih škola. Krajnji rezultat je izložba na kojoj su predstavljeni radovi umjetnika i učenika.
Postav, foto: Darko Škrobonja
Na samom splitskom otvorenju je bio upriličen i koncert elektro punk banda Porno Suicid. Projekt je do sada realiziran u Velikoj Gorici, Rijeci, Koprivnici, Sisku i Splitu, a koncept i realizaciju splitske sekvence projekta potpisuju Ivana Meštrov kao kustosica, Tanja Vujasinović kao kustosica i voditeljica projekta te Lana Beović kao asistentica na projektu.
U suradnji s UMAS-om, projekt je obuhvaćen kroz čak dva jednosemestralna kolegija – Video instalacije na 3. godini preddiplomskog i Osnove pokretnih slika na 1. godini preddiplomskog studija pod mentorstvom izv. prof. Tonija Meštrovića i asistenta Gilda Bavčevića te gošći predavačica Ivane Meštrov i Tanje Vujasinović, dok su u suradnji s učenicima OŠ Dobri, V gimnazije Vladimir Nazor i Srednje škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju pod vodstvom vizualnih umjetnica Ane Kuzmanić, Neli Ružić i Vlaste Žanić održane tri video radionice.
Postav, foto: Tanja Vujasinović
U sklopu programa održana je i srednjoškolska Radionica urbanog aktivizma pod vodstvom publicista i aktivista Saše Šimprage na kojoj su polaznici usmjereni na aktivno promišljanje prostora kao i na društvenu odgovornost kroz konkretni angažman.
U sklopu ove radionice je dizajner Nikola Križanac održao radionicu aktivističkog plakata čiji su rezultati također bili izloženi kao dio postava.
Rezultati radionice aktivističkog plakata pod vodstvom dizajnera Nikole Križanca, foto: Darko Škrobonja
Za vrijeme trajanja projekta organizirane su i urbane šetnje i predavanja sociologinje Diane Magdić, umjetnika Borisa Šituma i aktivista Saše Šimprage, koja su doprinijela sagledavanju, propitivanju i imaginiranju urbanih identiteta.
Neizostavan aktivistički karakter projekta pridonio je reanimaciji lokalne zajednice i grada, koji opijen turizmom sve manje mari za glas i razmišljanje svojih građana, te na taj način utjecao na nekolicinu onih koji će nastaviti kritički promišljati i djelovati za dobrobit šire društvene zajednice.
Postav, foto: Darko Škrobonja
Izložbom Grad na drugi pogled omogućena je suradnja velikom broju sudionika – umjetnika, studenata, učenika i kustosa, u invoativnoj strukturi umreženosti a obuhvatio se širok dijapazon djelovanja – od edukacije, aktivizma, umrežavanja, produkcije pa sve do izlaganja kao završnog produkta.
Zauzimanjem i pretapanjem različitih društvenih i obrazovnih uloga te kritičkih pozicija kroz zajednički rad, izbjegava se manipulativan karakter podučavanja, a proces učenja ostvaruje se kao potpuno socijalizacijski – navodi sociologinja Diana Magdić u deplijanu izložbe.
Postav: foto: Tanja Vujasinović
Ono što se dalo iščitati putem studentskih i učeničkih radova jest promišljanje o mentalitetu građana, o samim ljudskim sudbinama koje tvore mrežu urbaniteta, ali isto tako i o političko-društvenoj strukturi koja oblikuje naše identitete – taj obuhvatni kompleks čovjekova društvenog, psihičkog, znanstvenog i metafizičkog bitka i oslikane zbilje (Stamać Ante, str 170., Hrvatski identitet, zbornik radova Matice hrvatske, Zagreb 2011.; ISBN: 978-953-150-920-6 ).
Tako npr. u radu Dobit ću sutra (bet – man) Veronike Kušek s UMAS-a pratimo mladića koji stoji pred sportskim kladionicama, očito čekajući rezultate svoje oklade. U radu primjećujemo kritiku invazije sportskih kladionica, koje su stihijski zauzele velik dio poslovnih prostora, prostitucije sporta, no i kritiku velikog obećanja (Fromm Erich, str.13., Imati ili biti; naslov izvornika To have or to be, 1976.) kapitalizma o napretku koje je utjecalo na besperspektivnost mladih i razvitak ovisnosti o ovakvom načinu instant zarade.
Zanimljivost u radu koja se možda ne primjećuje na prvo gledanje jest izmjena kolorita pozadinskih kladionica – crvene, bijele i plave boje, što izražava simboliku svojevrsnog tranzicijskog trash-a (iz razgovora s Tanjom Vujasinović, kustosicom izložbe).
Veronika Kušek, Dobit ću sutra (bet-man)
Upečatljiv je bio i rad Zanos studenta Marina Renića, koji je kombinirajući elemente performansa s videoinstalacijom izrazio nezadovoljstvo i kritiku utjecaja reklamne industrije na društvo. U videu je prikazan performer kako zavezan za zapešća visi s velikih reklamnih panoa.
Marin Renić, Zanos
Očigledna je i kritika društva koje je kao metaforičko roblje kapitalizma, postalo zaneseno i ovisno o farmaceutskoj industriji, bankarskom sistemu, industriji odjeće i poželjnoga izgleda, obmanjeno floskulama političkih stranaka itd.
Marin Renić, Zanos
Od već afirmiranih umjetnika zapaženi su bili video radovi Gilda Bavčevića 021_123 i Time Lapsus Neli Ružić.
Gildo Bavčević, 021_123
Gildo već dugi niz godina obogaćuje performersku scenu kroz zanimljiv eksperimentalan izričaj, a za ovu snimku performansa navodi: U radu paralelno pratimo 3 video performansa izvedena u staroj gradskoj jezgri Splita.
Gildo Bavčević, 021_123
Stvarajući interaktivne situacije unutar uhodanih dnevnih tokova turističkog grada subjektivno promatram, ali i interveniram u javnom prostoru te tako istovremeno komentiram, otvaram ali i sukobljavam različite poglede na javni prostor.
Gildo Bavčević, 021_123
Time Lapsus Neli Ružić čini snimka u kojoj se ukazuje na nefunkcionalnost jednog od sedam četverostranih javnih satova u Splitu, konkretno onoga koji se nalazi na državnoj granici odnosno na posljednjem vezu i granici tzv. Istočne obale namjenjene pristajanju kruzera.
Kako autorica navodi: Time Lapsus je dio mojih istraživanja heterokronije, složene paralelne temporalnosti vezane za migransko iskustvo, odlaske i dolaske i diskontinuite.
Neli Ružić, Time Lapsus
Ipak, rad koji je posebice zaokupio moju pažnju po estetskoj dojmljivosti i ironičnoj kritici fenomena turistifikacije jest instalacija Pozdrav iz najljepšeg grada na svijetu autorice Ane Kuzmanić. Rad prikazuje selekciju starih razglednica grada Splita i tekst fiktivnih iskustava turista te ih stavlja u odnos. Suradnica u stilizaciji teksta je Ivana Vuković.
Ana Kuzmanić, Pozdrav iz naljepšeg grada na svijetu, foto: Darko Škrobonja
U statementu autorica objašnjava da kroz rad propituje diskurs turizma odnosno kako se formira identitet grada uvjetovan nužnim narativom pozitivnog turističkog iskustva.
U kolekciji starih razglednica Splita pronalazim kadrove istih motiva iz različitih vremenskih razdoblja. Nizanjem razglednica određenih lokacija nastalih unazad zadnjih sto godina uočavam “idealan kadar” turističke prezentacije.
Taj kadar istovremeno konstruira identitet grada te unaprijed definira iskustvo turista. “Idealne kadrove” superponiram tekstualnim fragmentima preuzetim iz razglednica, putopisa, internetskih stranica kojima su turisti opisali lokacije kadrova.
Po uzoru na Stilske Vježbe autora Raymond Queneau opise pretvaram u trivijalni događaj prepričan na različite stilske načine. Tim novim fikcijskim narativom dekonstruiram dominantan diskurs turističke (re)prezentacije mjesta njihovog hodočašćenja.
Superponiranjem dvaju narativa, onog vizualnih materijala i fiktivnih dojmova prezentiram grad kao turističku kulisu, u kojem turistički čin postaje predstava, a sami turisti njeni akteri – poručuje autorica.
Obuhvatnom izložbom stvorena je privremena autonomna zona (Hakim Bay, Privremene autonomne zone; uzimajući u vidu karakteristiku privremenosti ne težeći trajnosti, relativne nevidljivosti u smislu ne stvaranja spektakla i strukture umreženosti koja je iz samog modela projekta proizašla), a ova suradnička platforma primjer je suvremenih umreženih projekata koji su postali izvrsna prilika za aktivan doprinos društvu i kulturi spajajući dionike različitih sfera djelovanja. Intuitivna i organska narav projekta omogućila je čvrste temelje za daljnju nadogradnju i samorazvitak.
Grad na drugi pogled (Gn2p) je putujući interdisciplinarni edukacijsko-izložbeni projekt udruge PUNKT koji povezuje promišljanje grada, edukaciju mladih kroz radionice s renomiranim suvremenim umjetnicima, umjetničku produkciju i razvoj publike, odnosno strateški jača interes zajednice za praćenje i sudjelovanje u programima suvremene umjetnosti i kulture u njihovom lokalnom kontekstu.
Prvi je puta realiziran u Velikoj Gorici 2013. godine u suradnji s Galerijom Galženica ( o čemu smo pisali ovdje), zatim u Rijeci u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti ( o čemu smo pisali ovdje), u Koprivnici u suradnji s Muzejom grada Koprivnice, u Sisku u suradnji s Gradskim muzejom Sisak i Galerijom Streigl, a od veljače 2017. godine započete su aktivnosti u Splitu u suradnji s Galerijom umjetnina i MKC-om Split.
Više možete pronaći na blogu Grad na drugi pogled ili na Facebook stranici.
