Stanje domaće suvremene umjetnosti
Svjesni smo da Zagreb nije (i teško će postati) referentno mjesto svjetskih aktera suvremene umjetnosti; štoviše, u zadnje vrijeme zbog drastičnog rezanja budžeta za kulturu broj kapitalnih izložbi suvremene umjetnosti poprilično je pao. No, Zagreb ipak pruža odličnu sliku lokalne suvremene likovne scene, profilirajući se kroz rad manjih galerija, kustoskih kolektiva i, naravno, nezaobilaznog MSU. Ovaj ožujak je, nasreću, doista bogat izložbama suvremene umjetnosti, pojedinačnim i skupnim, koje reagiraju različito na stanje društva u cjelini. Ističemo pet izložbi koje vrijedi pogledati ovoga ožujka, a nadamo se zanimljivom suvremeno-vizualno-umjetničkom proljeću.
Dugogodišnja simbioza Muzeja koji muku muči s financijama i snažne korporacije svaki put se prezentira kao prirodna činjenica i potreba suvremene umjetnosti. Objašnjenje se jedino može pronaći u obostranoj koristi – novcu koji MSU dobiva od T-HT-a i kustoskom autoritetu MSU. Ipak, unatoč žiriranju Roberta Storra, dekana na Yaleu, jasno je da čistog kustoskog koncepta na Nagradi baš i nema. Od 40 radova, različitih u mediju i temi, kristaliziraju se radovi Ive Kovač (koja se predstavila radom Citati.plakate, gdje je na plakatima ispisivala mizogine poruke poznatih umjetnika, znanstvenika…), Helene Janečić s queer tematikom i Ivana Fijolića s duhovitim i pop-kulturom inspiriranim električnim ekskaliburom.
Izložba je otvorena do 27. ožujka, a nagrade će biti dodijeljene 18. ožujka.
„MIRABILIA“ u velikogoričkoj Galeriji Galženica
Zbog skupne izložbe Mirabilia, ali i zbog gotovo svake izložbe u Galeriji Galženici, isplati se otputovati u Veliku Goricu. Kustoski trio Sanja Horvatinčić, Nina Pisk i Klaudijo Štefančić su kao prvu ovogodišnju izložbu predstavili spoj umjetnosti, kabineta čudesa, dizajna i genetskog inženjeringa. Tatjana Vukelić pokazuje nasilnu težnju za ljepotom i u virtualnom svijetu, Yoko Fukushima stvara suptilne radove koji impliciraju povezanost kiča i tjelesnosti, dok je rad Silvia Vujičića impresivan alkemijski projekt. Naime, Vujičić izvodi svoj rad iz Eyckova Ghentskog poliptiha, proizvodeći i elaborirajući pigmente kojima je on bio oslikan. Spoj laboratorijskog pristupa umjetnosti kod Vujičića je uvijek pomalo uznemirujući i kritički okrenut. Mirabilie u Galženici možete vidjeti do 3. travnja.
„I love you, you pay my rent“, Galerija NOVA
Kustoski kolektiv WHW mogli bismo nazvati domaćim kustoskim ambasadorima u svijetu, jer njihovi koncepti detektiraju stanje tranzicijskih zemalja, postsocijalizma i kapitalizma. Zajednička izložba Igora Grubića i Gernota Fabera u središte postavlja pitanja kulturalne memorije, klišeja reprezentacije i odgovornosti umjetnosti. Grubićevi provokativni radovi „Društvena odgovornost, sex i socijalizam!“ barataju leksikom pornografije kako bi suočili posjetitelje s njihovim predrasudama i društvenim tabuima. Parolama poput „Jebite se slobodno. To je dobro za zdravlje!“ Grubić se približava seksualnom aktivizmu, ali čini se da ostavlja otvoreno pitanje nužne politiziranosti seksualnog čina. Faber pak stvara autobiografski rad, poigravajući se likom i funkcijom umjetnika, postajući doslovce „iznajmljeni umjetnik“za projekt WHW-a. Njegov čin čitamo kao autoironiju i/ili kritiku kustoskih praksi.
Izložbu možete pogledati do 31. ožujka.
Ana Opalić „ Sasvim osobno i malog formata“, NO galerija, MSU
Zanimanje Ane Opalić za pejzaž nikada nije jednoznačno, pa u MSU predstavlja seriju svojih fotografija pejzaža kako bi ih tematski mogli odrediti. No, riječ je o repetiranju jednog motiva, morskog horizonta, koji nastaje u procesu od desetak godina, od 1996. Deset godina za jedan motiv svjedoči da je riječ o meditativnom promišljanju vlastitog promatranja, iako možemo primijetiti suptilne razlike u nijansama ili svjetlosti fotografija. Svakako manje kritički naglašen Opalićkin rad, ali rad koji pokazuje suptilnost i poetičnost medija fotografije.
U NO galeriji MSU, namijenjenoj isključivo mediju fotografije, izložbu Ane Opalić možete pogledati do 24. ožujka.
Jasenko Rasol u samoborskoj Galeriji Lang
Želimir Koščević, povjesničar umjetnosti i kustos, jedan od najvažnijih aktera konceptualih zbivanja 70-ih, još je 2002. u Samoboru otvorio Galeriju Lang, za sada (nakon zatvaranja Galerije Badrov 2008.) jedinu fotografiji okrenutu galeriju. Do 13. ožujka je na rasporedu izložba Jasenka Rasola, snimatelja i fotografa, a do početka travnja možete pogledati i izložbu najboljih polaroida.
