Što je umjetnost (na području bivše Jugoslavije)?
Pitanjem što je umjetnost umjetnici se intenzivno bave barem zadnjih pola stoljeća. Was ist Kunst – Što je umjetnost, naslov je i izložbe u Künstlerhaus u Grazu, izložbenom prostoru s dugom poslijeratnom tradicijom i vezom s našim krajevima (prostor vezan uz trigonski bijenale koji su od 1963. suroganizirali Austrija, Italija i Jugoslavija). Od 2013. prostorom upravlja Kunstverein Medienturm a izložbom Što je umjetnost pitanje usmjerava na prostore bivše Jugoslavije, mjesta koja su proživjela velike promjene teritorijalnih i kulturnih odnosa. Fokus izložbe na mlađim je generacijama umjetnika koji se bave geopolitičkim pitanjem kroz pitanja reprodukcije rodnih i političkih razlika na lokalnom nivou, pozicioniranje novih umjetničkih praksi u kontekst ranijih doprinosa te pitanju društvene uloge umjetnosti.
Dalibor Martinis, Eternal Flame of Rage, 2008 Intimate introspection – artist or society, Hristina Ivanoska, 2013
Irwin (Borut Vogelnik), Was ist Kunst Hugo Ball Mrđan Bajić, Germania (2), 2013
(Madonna with Jesus) , 2012
Marina Gržinić, Aina Šmid, Zvonka T Simčič, Bojan Fajfrić, Theta Rhythm, 2010
Relations, 25 Years of the Lesbian Group škuc ll
Vojin Bakić, Model for Petrova Gora Monument, 1968
Koncept izložbe počiva na misli Igora Zabela “komunistički sistem nikada nije bio pitanje velikih povijesnih događaja i globalnih geopolitika. Funkcionirao je na mikro razini svakodnevnice i njenih detalja, od izbora predmeta koji okružuju ljude u njihovim domovima, radnim mjestima i u gradu do načina razgovora putnika u gradskom autobusu. Politike, struktura društva i banalni i intimni detalji svakodnevnice bili su nerazdvojivi.” Pratikularne, osobne priče na izložbi ostavljaju otvoren prostor interpretacijama i istraživanjima društvene stvarnosti iz koje proizlaze. Privatno i političko susreću se u radovima Renate Poljak koja odajući počast Slavku Štimcu, zvijezdi jugoslavenske kinematografije čija je slava nestala zajedno s raspadom države, propituje identitete stvorene kroz kinematografiju države te njihovu sudbinu nakon raspada iste. Tanja Ostojić u donosi listu pitanja koju pojedinci upućuju Jovanki Broz, prvoj dami nekadašnje države o kojoj se u državnim arhivima ne nalazi gotovo ništa a koja je bila u središtu svih ključnih državnih pitanja. Bojan Fajfrić u svom radu rekreira 8. zasjedanje Centralnog komiteta saveza komunista Srbije iz perspektive oca koji je u direktnom TV prijenosu uhvaćen kako spava na sjednici te ne odlučuje o budućnosti društva. Odnosi novih generacija prema umjetničkom nasljeđu komunističkog vremena, konkretno na primjeru spomenika Vojina Bakića, tema su dokumentarnog rada Marka Krojača i performansa Marka Lulića. Za kraj i dalje ostaje pitanje što je umjetnost, pitanje koje srpski umjetnik Raša Todosijević u svojim performansima postavlja još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pitanje koje se s ovom izložbom pokazalo se kao još uvijek aktualno.
Popratni program donosi predavanja Ive Saligera o Laibachu, predstavljanje Marka Pogačnika iz slovenske avangardne grupe OHO, projekciju filma Marte Popivode – Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno tijelo i mnoge druge sadržaje koje s kompletnim popisom umjetnika možete vidjeti na stranicama Künstlerhaus-a. Izložba je otvorena do 21. studenog pa svima koji su u mogućnosti preporučamo izlet u Graz.
