Jesu li hipsteri krivi za sve?

Bučni i uočljivi na cesti, u zadnje vrijeme hipsteri su krivi za sve. Tako nije ni čudo da ih u Berlinu, meki alternativnih kultura mladih, smatraju krivim i za gentrifikaciju. Naravno, ne smatraju se samo hipsteri krivima, već svi mladi kreativci koji su Berlin odabrali za svoj novi dom. Krivi ih se za porast najmova i promjene u tržištu nekretnina. Natpisi koji se mogu vidjeti po gradu na engleskom jeziku upozoravaju studente, umjetnike i turiste o procesima gentrifikacije te ih pozivaju da se odupru visokim cijenama jasno ukazuju na to koga lokalno stanovištvo vidi kao krivca za ovaj fenomen.

Zanimljivo je da kritika često dolazi od onih koji su i sami u velikom valu stigli u Njemačku šezdesetih godina prošlog stoljeća i naselili jeftine četvrti grada. A upravo jeftin životni prostor doveo je u grad i ove nove generacije, ovaj put mladih kreativaca koji su uvelike promijenili kulturnu sliku grada te ga učinili jednim od tri najatraktivnija grada za mlade turiste iz cijelog svijeta. Prvo Kreuzberg, pa sada i Neukölln, od siromašnih, neuređenih i opasnih četvrti postale su popularne, ali i preskupe za veliki dio lokalnog stanovništva. Po izvješću iz Die Zeit-a od 2007. do 2010. najmovi su porasli za 23%.

Naravno, kulturne promjene u Berlinu u zadnjih dvadesetak godina svakako su dio ove priče, ali svaliti svu krivnju na berlinske hipstere, kreativce i besposličare znači ne vidjeti cijelu sliku koja stoji iza problema. Na to je nedavno upozorio Jochen Hung, novinar Guardian-a, koji se i sam nakon godina života u Londonu vratio u svoj stan u Neukölnu. Iza cvjetanja tržišta nekretnina u Njemačkoj općenito, a posebno u Berlinu, kriju se novi modeli ulaganja uzrokovani financijskom krizom, koja je, što iz ove perspektive zvuči ironično, započela upravo kolapsom tržišta nekretnina u Americi. Imućni Njemci koji su ranije svoje ušteđevine ulagali u dionice, danas nektetnine vide kao sigurne investicije.  Uz to, Njemačka ima status sigurne zone za međunarodna ulaganja u razvoj nektetnina pa je na promjene cijena utjecao i veliki upliv stranog kapitala. Interes za nekretninama drastično je podigao njihove cijene, iz izvješća Njemačkog instituta za gospodarstvo vidi se da su od 2003. do 2011. porasle za gotovo 40%. Naravno, novi vlasnici uloženo žele što prije vratiti pa tako i cijene najmova stalno rastu.

I tu se opet u priču vraćaju hipsteri, ali i pripadnici bogate srednje klase koji dolaze za njima te preuzimaju za njih još uvije k povoljne i trendovske stanove, dok te iste nove cijene tjeraju siromašne njemačke i imigrantske stanovnike u izolirana naselja periferije grada.