Kreativne industrije u svrhu urbane revitalizacije
Za beogradsku četvrt Savamala danas se zna da ima potencijala za razvoj grada. Od njenih zlatnih dana prije Prvog svjetskog rata kada je bila jedna od najbogatijih četvrti do nedavno, Savamala je bila potpuno zanemarena. Premda je bila temom mnogih urbanističkih rasprava te se njena revitalizacija spominjala u mnogim političkim kampanjama, gotovo cijelo stoljeće nitko tamo ništa nije napravio. Tako je bilo sve dok se nije pojavio Mikser, platforma koja okuplja profesionalce i entuzijaste koji kroz različite kulturne projekte potiču razvoj kreativne ekonomije, kako u zemlji tako i u cijeloj regiji. S njihovim projektom Young Balkan Designers već smo se upoznali, a danas je iz Mikser festivala rođen i Mikser House, prošlog tjedna otvoren prostor koji pruža mogućnost cjelogodišnjeg programa, te koji u svom prodajnom dijelu zainteresiranim kupcima nudi dizajnerske proizvode nastale u krugu Balkana.
Zagovaranje kreativne ekonomije kao pokretača revitalizacije Savamale provodi i Goethe institut, koji se i sam tu namjerava smjestiti, kroz projekt Urban incubator: Beograd. Potencijal koji ima Savamala zahvaljujući svom položaju i arhitektonskom nasljeđu nije iskorišten zbog nedostataka sredstava i nepostojanja pravnog okvira za njen urbanistički razvoj. Međutim, upravo zbog toga Savamala ima mogućnosti za alternativni urbanistički razvoj, koji se ne temelji na resursima i tržištu nekretninama, već na potpuno drugačijim sredstvima, znanjima i vještinama. Po riječima Tima Rientiets, urbanista koji vodi Urban incubator, ovaj projekt revitalizaciju zone vidi kroz angažman građana i kreativne industrije.
U nizu aktivnosti koje Urban incubator provodi u Beogradu šest mjeseci, gostuje arhitektonski časopis Camenzind te istraživačka platforma ciriškog biroa BHSF iz kojeg je došao i Tim Rientiets. Cilj im je organizirati radionice na kojima će sudionici u obliku teksta i audio zapisa dati odgovore na temu Savamale. Da bi imali prostor za rad, mlade arhitektice Tamara Popović i Iva Bekić osmislile su rješenje interijera starog skladišnog prostora u prizemlju zgrade iz prve polovice 19. stoljeća koja je pripadala židovskoj trgovačkoj obitelji.
Prostor s kojim su se arhitektice susrele dvije su prizemne prostorije koje karakterno određuju lučni otvori i niše. Premda povijesno lukovi ne zahtijevaju kupolasti svod, prenamjenu prostora od skladišta do prostora za kreativni rad, arhitektice su odlučile riješiti upravo uvodeći kupolu u interijer. S obzirom na budžet, ali i arhitektonska ograničenja, kupola je mogla biti samo iluzionistička. Funkcionalno, prostor je improviziranim i pronađenim namještajem, ali i drugačijim kupolama, podijeljen na radni i salonski.
Ne mijenjajući samu arhitekturu zgrade, te koristeći pretežno reciklirani namještaj, autorice su pokazale kako se prostor može funkcionalno ali i estetski uspješno prenamijeniti s minimalnim sredstvima. Tako je prostor za promišljanje Savamale postao i slika onoga što kreativne industrije mogu napraviti za revitalizaciju četvrti.
Činjenica je da ovakvi projekti revitalizacije neminovno dovode i do gentrifikacije. Goethe institut koji je pokrenuo Urban incubator svjesan je toga, a Rientiets gentrifikaciju smatra neizbježnom u ovakvim slučajevima. Zanimljivo je pak da Goethe institut planira okončati ovaj program kad se uoči da je započeo proces gentrifikacije. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li se onda novo stvorene kreativne industrije naći ugrožene na otvorenom tržištu nekretninama.
Fotografije: Relja Ivanić, uz dopuštenje portala SuperProstor
