Naprijed drugovi! Kontra kulturi zaborava

Otvorenje paviljona za obilježavanje godišnjice proboja iz Konc-logora Jasenovac, najvećeg koncentracijskog logora u Hrvatskoj, održat će se danas, u ponedjeljak 15.04.2013., s početkom u 18 sati na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Nakon savezničkih bombardiranja logora u proljeće 1945. zapovjednik logora Vjekoslav Maks Luburić naredio je likvidaciju svih zatočenika i zatočenica te rušenje logora i mjesta Jasenovac kako bi se prikrili tragovi ustaškog zločina. Posljednja skupina (od oko 100 do 700) žena ubijena je u predvečerje 21. 04. 1945., a tijekom te noći i još nekoliko stotina osoba. Među preostalim zatočenicima pretpostavljalo se što će se i njima dogoditi pa se većina logoraša odlučila na – proboj.

Oko 10 sati ujutro 22. 04. 1945. preostalih nekoliko stotina golorukih logoraša je na povik Ante Bakotića – “Naprijed drugovi!” krenulo u proboj iz jedne od logorskih zgrada prema istočnim vratima logora. Od oko 670 logoraša koliko ih je sudjelovalo u proboju, do slobode je došlo samo njih 89. Logoraši, koji zbog nemoći, bolesti ili drugi razloga nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima od strane ustaša. Istoga dana, dogodio se i proboj zatočenika Kožare, dijela jasenovačkog logora u samom mjestu Jasenovac. Od 167 zatočenika u tom proboju, preživjelo ih je samo 12.

tumblr_mk1bk12im91s97rfqo1_1280

Paviljon je osmišljen kao drveni crni kubus s jednim ulazom i bez vidljivih oznaka izvana. Izrađen je od dasaka koje su bile i osnovni materijal od kojih su nekad bile izgrađene logorske barake. Paljene daske evociraju činjenicu da su logorske barake nakon proboja spaljene i to zajedno s preostalim logorašima. Jednostavna prostorna oganizacija paviljona stvara prostor izoliran od konteksta, koji izaziva laganu nelagodu i osjećaj zatvorenosti.

Ulaskom u paviljon, prolazi se kroz uski, niski i mračni hodnik i dolazi se u veći prostor koji je nenatkriven, omeđen visokim zidom i ima zemljani pod. Obrada poda prati prostornu ideju, u ulaznom hodniku je dašćani pod u laganom usponu s kojega se silazi u dvorište s utabanom zemljom.

Koraci po daskama odzvanjaju, a na zemlji su prigušeni i ostavljaju trag. U dvorištu su informacije iz kojih tek tada postaje jasno o čemu se radi. Osnovne informacije na panelima govore o proboju i iznose činjenice o Konc-logoru Jasenovac.

Posjetitelj je posredstvom arhitekture suočen s činjenicama, a oblik i materijal paviljona oslanjaju se na autentičnu arhitekturu logora čiji materijalni tragovi nisu ostali sačuvani.

Koncept: Saša Šimpraga
Arhitekt paviljona: David Kabalin
Dizajn panela: Niko Mihaljević
Organizacijski odbor: Saša Šimpraga, Aneta Lalić (SNV), Aleksandar Milošević (SNV)
Naručitelj: Projekt se realizira u sklopu programa kulture Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Koncentracijski logor Jasenovac bio je logor smrti. Logor je formiran tijekom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Židova ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čistog teritorija kvislinške Nezavisne Države Hrvatske.

tumblr_mk1bk12im91s97rfqo2_r1_400tumblr_mk1bk12im91s97rfqo3_r1_400

Logorski kompleks s obje strane rijeka Save i Une i na površini od oko 210 kvadratnih kilometara sastojao se od niza logorskih jedinica, logorskih ekonomija i brojnih stratišta na kojima su vršene masovne likvidacije zatočenika. U logoru Jasenovac ustaše su zatočenike i zatočenice sustavno ubijali klanjem, vješanjem, umlaćivanjem, mučenjem, strijeljanjem, izgladnjivanjem i teškim fizičkim radom. Osim masovnih, postojala su i mjesta pojedinačnih likvidacija, poput Zvonare, barake od 2 x 3 metra, bez prozora i sa zapečaćenim vratima, u kojima su zatvorenici umirali od gladi i žeđi. Točan broj žrtava Konc-logora Jasenovac ne može se utvrditi sa sigurnošću, a procjena temeljena na dosadašnjim i nedovoljnim istraživanjima govori da se taj broj kreće između 80.000 i 100.000 ljudi. Minimalni broj žrtava, a za koje je utvrđeno ime i prezime, iznosi 83.145, od čega 20.101 dijete do četrnaest godina starosti.

Koncentracijski logor Jasenovac najveće je stratište u Hrvatskoj. Zapostavljenost gotovo svih lokaliteta nekadašnjeg logorskog kompleksa govori o svojevrsnoj kulturi zaborava i tek komemorativnom karakteru sjećanja na jasenovačke žrtve.Više pogledajte ovdje.