Poduzeća čija je slava još samo na značkama

“Znakovi proizvodnje – proizvodnja znakova” drugo je izdanje projekta “Iskopavanja” koje se bavi pretraživanjem, prevrednovanjem i tumačenjem djela iz povijesti hrvatskog dizajna u vremenskom razdoblju od 1950. do 1990. godine. Projekt provode Lana Cavar i Narcisa Vukojević kroz zadnje tri godine.

22 Zagreb 1985. borci_ Boris Cvjetanović copy

Boris Cvjetanović: Borci, Zagreb 1985.

Nakon prvog projekta, “Sudi knjigu po koricama”, koji se bavio dizajnom knjiga, autorice su se ovom prilikom uhvatile u koštac s dizajnom zaštitnih znakova radnih organizacija koje su pripadale proizvodnoj privrednoj grani i komplementarnim uslužnim i ostalim djelatnostima te koje su u istom vremenu djelovale u Hrvatskoj. Za razliku od knjiga koje pripadaju području kulture i umjetnosti te su kolekcionarski predmeti koje čuvaju arhivi izdavača, knjižnice i privatne zbirke, zaštitni znakovi mnogo su krhkiji dizajnerski materijal. Oni pripadaju svojevrsnoj dizajnerskoj konfenkciji utilitarne primjene i kao takve nitko nije sakupljao i čuvao nakon što su odslužili svoju funkciju. A deindustrijalizacija i privatizacija kojima smo svjedoci zadnja dva desetljeća doprinjeli su da mnogi od znakova, zajedno s radnim organizacijama koje su označavali, ostanu bez budućnosti.

8 Ivo Eterovic_Zagreb Intimno_Ilica

Slučajno preživjeli znakovi u neonu ili na naljepnicama na izlozima trgovina koje tek tu i tamo susrećemo na gradskim ulicama nisu materijal koji su autorice mogle slijediti u svom istraživanju. Ipak, one su naišle na jedan popularan predmet iz tog vremena, koji nosi znak i koji danas ima kolekcionarsku vrijednost. To su značke. One su se pokazale kao korisni predlošci za rekonstrukciju nestalih zaštitnih znakova te su ih autorice uzele kao polazište svog istraživanja.

15 Nama monografija

Međutim, značke često nose znak u svom najsažetijem obliku te je ponekad nemoguće identificirati kojoj su radnoj organizaciji pripadale. Tu je autoricama uvelike pomogao katalog Međunarodnog proljetnog zagrebačkog velesajma iz 1969. godine koji sadržava i registar zaštitnih znakova jugoslavenskih radnih organizacija. Ono što nisu pronašle u njemu, našle su u ostalim katalozima Zagrebačkog velesajma koje čuva Državni arhiv grada Zagreba. Tako prikupljeni materijal danas je trag bogate proizvodnje onog vremena, ali i ukazuje na vještinu formalne izrade i semantički potencijal.

18 standard konfekcija

Narcisa Vukojević ovako govori o njihovom značenju: “Pronađeni znakovi su u dobroj mjeri pomogli restauraciji krhkih, ali sveprisutnih informacijskih i identifikacijskih slojeva nataloženih u odabranom povijesnog vremenu. Pretpostavljamo da su se i ovi znakovi, bivajući dio okoline i svakodnevice, u običajenom procesu socijalizacije usvojili i svima postali zajednički.”

5 Industrogradnja

Upravo zbog toga autorice u svom istraživanju nisu težile utvrđivanju autorstva, istraživanju položaja dizajnera u ondašnjem društvu. Znakove uzimaju kao dio kolektivne vizualne baštine u kojoj su svi jednako sudjelovali, te ju takvu i danas predstavljaju. Zbog toga, osim znakovima iz digitalnog repozitorija rekonstruiranih znakova koje su autorice stvorile i tako im osigurale budućnost, znakove vam predstavljamo i na fotografijama iz onog vremena, gdje se jasno pokazuju kao dio urbane svakodnevnice.

3 grafos

19 Tesla

4 Ina

Izvor ilustracija: Lana Cavar i Narcisa Vukojević

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija