Što priroda odvoji, ljudi neka ne spajaju!
Helgoland je jedini njemački arhipelag na otvorenom moru. 46 kilometara od obale, nekada jedinstveni otok 1720. godine razdvojen je velikom olujom i plimom. Veći otok zadržao je ime Helgoland, a manji je prozvan Düne – pješčani nanos na njemačkom. Kroz povijest su taj arhipelag cijenili kao odmaralište i luku. Nekada pod danskom pa britanskom vlasti, prije četrdesetak godina otočje je vraćeno Njemačkoj. Helgoland se onda proslavio svojim slikovitim pejzažima, netaknutom prirodom, ali i kao zona bez poreza. Ipak, zadnjih je godina otočje počelo gubiti na privlačnosti pa se smanjuje i broj posjetitelja i stanovnika. Od 2000 stanovnika iz 1980. populacija je danas pala na 1300.
Mnogi vide mogućnost razvoja otoka u ponovnom nasipanju potopljene zone koja je nekada spajala otoke. Hamburško tehnološko sveučilište i Institut Alfred Wegener za pomorska istraživanja osnovali su zajednički tim na inicijativu investitora Arne Webera. Sto milijuna € vrijedan projekt predviđa nasipanje pijeskom plitke zone između otoka kako bi se otoci povezali i stvorila nova površina za gradnju od 300.000 kvadratnih metara, koja zapravo iznosi gotovo četvrtinu ukupne površine otoka. Gradonačelnik Helgolanda Jörg Singer podržava taj projekt jer u njemu vidi mogućnost ekonomskog napretka kroz izgradnju novih stambenih zona i novih hotelskih smještaja, te smatra da bi tako mogli privući i kompanije koje se bave pretvorbom vjetra u električnu energiju na otvorenom moru.
Međutim, ni zagovaranje obnovljivih izvora energije nije sve uvjerilo u ispravnost tog projekta. Organizacije za zaštitu okoliša, kao Njemački prijatelji Zemlje (BUND) i Udruga za očuvanje prirode i biološke raznolikosti (NABU), vrlo su kritične prema projektu. Upozorile su da bi novi nasip mogao značajno utjecati na život u podmorju, a da bi povećani turizam, kao posljedica izgradnje na novoj površini i povezanosti otoka, negativno utjecao na kolonije ugroženih sivih tuljana koji koriste plaže otočića Düne kao mjesto gdje odgajaju svoje mlade.
Oglasila se i Felicitas Weck iz lijeve stranke, koja se i sama jednom kandidirala za gradonačelnicu. Slaže se da Helgolandu treba poticaj za razvoj, ali smatra da ovo nije pravo rješenje. Projekt smatra prenapuhanim i predlaže da se fokusiraju na snagu i prirodu koju imaju.
Oprečna mišljenja podijelila su Helgoland i na nedavnom referendumu na tu temu, na koji se odazvalo čak 81.4 posto stanovništva otoka. Pokazalo se da većina stanovnika nije uvjerena u novi projekt i žele sačuvati staromodan karakter mjesta. Pedeset pet posto stanovništva glasalo je protiv projekta za spajanje otoka, a 45% bilo je za. Glasom stanovnika projekt je obustavljen.
Tonči Kranjčević Batalić
