Stop devastaciji Trogira!

U trogirskom predjelu Balancane, u neposrednoj blizini zaštićenog motela arhitekta Ive Vitića, gradi se, prema mišljenju mnogih, predimenzionirani trgovački centar, bez predviđenog vanjskog parkirališta.

Tim povodom Projekt Motel Trogir  poslao nam je izjavu za javnost, koju prenosimo u cijelosti.

 

“Započeta prošle godine, kraju se približava izgradnja trgovačkog centra ‘Maris’ smještenog u trogirskom predjelu Balancane, neposredno preko puta Vitićevog motela – zaštićenog spomenika kulture Republike Hrvatske.

Objekt svojim predimenzioniranim volumenom, neosjetljivošću na kontekst i kataloškim arhitektonskim rješenjem predstavlja jednu od najvećih pojedinačnih prostornih devastacija u Trogiru i okolici.

4

Činjenica da je investicija dobila sve potrebne dozvole povlači (su)odgovornost trogirske gradske uprave za nesavjesno upravljanje prostornim razvojem grada Trogira time nanoseći direktnu štetu njegovim građanima.

Tek jedan od problema koji će se manifestirati, i vrlo vjerojatno dodatno negativno odraziti i na sam motel, je nepostojanje vanjskog parkirališta trgovačkog centra, odnosno neplaniranje elementarne infrastrukture koju objekt te namjene treba zadovoljiti.

U ionako preizgrađenom i komunalno deficitarnom ambijentu trogirskog predgrađa, davanje zelenog svjetla ovakvom građevinskom zahvatu bez promišljanja dugoročnih posljedica nije pokazatelj napretka, već nazadovanja i vulgarne eksploatacije prostora.

5

 

Usporedba arhitekture Vitićevog motela koja je, iako degradirana dugotrajnom nebrigom, u vremenu svoga nastanka sredinom 1960-ih odmjerenim gabaritima unijela novu kvalitetu u prostor, i spomenutog trgovačkog centra, pokazuje drastičnu razliku u pristupu izgrađenom okolišu i gospodarenju prostornim resursima.

Dok je motel poštovao značajke dodijeljene lokacije te svojom arhitektonskom artikulacijom i niskom katnošću volumena nije narušio vizure na povijesnu jezgru Trogira, novi trgovački centar se agresivno nametnuo okolišu razarajući urbano tkivo i proizvodeći niz komunalnih problema što pokazuje kako gradska uprava cinično ignorira postojanje bilo kojeg  – osim potrošačkog –  interesa svojih građana.

3

Korak dalje bila bi komparacija sa trgovačkim centrom Koteks u Splitu iz ranih 1980-ih, njegovom arhitekturom, urbanizmom i doprinosom ukupnoj slici grada i životu građana, koja je ponovno porazna po trogirski slučaj i svjedoči o povijesnom diskontinuitetu, odnosno gubitku svijesti o lokalnoj tradiciji dobre arhitektonske prakse koje bi bilo poželjno nasljedovati.

Još bliži primjer je robna kuća Prima iz kasnih 1960-ih u usjeku parka Garagnin-Fanfogna, na isto tako osjetljivoj i važnoj gradskoj lokaciji, a čije je arhitektonsko rješenje bilo prepoznatljivo, uravnoteženo i decentno i uzimalo je u obzir širi urbanistički kontekst.

2

Novi trgovački mastodont koji nema vlastito parkiralište, još je jedan bizarni slučaj i najbolja slika neprofesionalnog, a smatramo i nezakonitog odnosa i prezira spram Trogira, njegove baštine i budućnosti, a sve za nečiji financijski interes.

Pogrešnim i štetnim odlukama trogirskih gradskih vlasti – a koje bi (sudeći i prema medijskom izvještavanju) trebalo i kazneno ispitati – počinjena je velika šteta po urbanizam Trogira, a čini se da će se najavljenim izgradnjama takva praksa i nastaviti.

1

Podsjetiti treba i na slučaj kada je aktualna gradska vlast pokušala zonu Soline, koja mora ostati zelena, pretvoriti u poslovno-stambenu. Navedeni i drugi slučajevi pokazatelj su potpunog izostanka odgovornog planiranja kao javnog interesa.

Umjesto besramnog pogodovanja investitorima po štetu Trogira, željeli bismo vidjeti gradsku upravu koja će se založiti za formiranje novog javnog trga na mjestu parkirališta kod tržnice i novi, uređeni javni park u zelenoj zoni Soline. Upravo je to urbana infrastruktura koja Trogiru nedostaje i koja predstavlja njegov najveći prostorni i kulturni kapital.

Sve odluke koje bi išle prema daljnjem stihijskom iskorištavanju prostora, a ne njegovoj odgovornoj nadogradnji, sasvim će sigurno naići na osudu javnosti.

Pitanje odgovornog, a time i naprednog, upravljanja prostorom ne znači zaustavljanje izgradnje i razvoja, već razvoj kroz društveno odgovorno planiranje koje unapređuje, a ne degradira.”

 

 

Fotografije: www.slobodneveze.com