Vrijedna Titova vila za vjenčanja i umjetnike

Uslijed aktualnih rasprava o tome čiji je Marjan, uzrokovanih strahom i privatnim interesima bespravnih graditelja i vlasnika zemljišta na Marjanu, koje su kulminirale na nedavno održanoj tribini, gdje se diskutiralo o tome kako pomiriti privatni i javni interes „pluća grada“, jedan njegov za većinu građana „zabranjeni dio“ ostaje van fokusa ovih rasprava.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 77 870 kvadrata (skoro 18 hektara) na kojem se prostire kompleks poznat kao Titova vila ili Vila Dalmacija. Omeđen zidinama koji onemogućavaju i javni pristup dijelu obale, ovaj atraktivni dio Marjana uz plažu nije zatvoren, kao što je slučaj s većinom „privatiziranih“ plaža u Hrvatskoj, zbog interesa krupnog kapitala nečijeg hotela ili rezidencije jer cijelim područjem upravlja Grad Split. Na to se zemljište uknjižio 1997. godine kao pravni sljednik Općine Split, koja je od 1989. godine upisana kao nositelj prava korištenja. Naime, vila je sagrađena 1914. godine, a vlasnik joj je bio Franjo Šiler. Tridesetih godina 20. stoljeća bila je poznata i kao Pansion Split. Dio kompleksa čine i četiri manje obiteljske kuće Karlovac, Gattin, Trumbić i Nigojević, koje su 1947. godine zajedno s Vilom konfiscirane uz odgovarajuću naknadu.

Vila Dalmacija

Danas taj iznimno vrijedni prostor, čija je vrijednost prema procjenama iz 2009. godine za građevinske objekte vrijedila 12, 141.639 eura, a za zemljište 108, 972.990 eura, koristi nekoliko institucija i udruga za javne i komercijalne svrhe.

Tri vile koristi HNK Split, a u njima se nalazi se 13 soba-apartmana u kojima stanuju baletni i dramski umjetnici u radnom odnosu. Prema informacijama iz ove nacionalne kazališne kuće posljednjih godina tamo je stanovalo između 10 i 20 umjetnika, a trenutno ih boravi 12. Riječ je o kazališnim radnicima koji dolaze iz drugih gradova i zemalja. Prema Ugovoru o korištenju stambenih objekata u kompleksu Vila Dalmacija, koji su sklopili Grad Split i HNK, radnici ne plaćaju smještaj, a Grad pravo korištenja ustupa bez naknade, dok HNK snosi režijske i troškove tekućeg održavanja.

U kompleksu se nalazi i Medils institut, a jedna baraka i mala kamena kuća dane su na pet godina Ronilačko-ekološkom klubu HVIDR-a, Specijalnoj policiji i udruzi BATT.

Glavnu zgradu pak koriste Grad Split, Vlada i Predsjednik za organizaciju različitih protokolarnih svečanosti. Uz to, ova zgrada koristi se i u komercijalne svrhe, najčešće za organizaciju vjenčanja. „Privatne osobe ili pravni subjekti upućuju zahtjev za korištenje dijela prostora Vile Dalmacije koje treba odobriti Gradonačelnik. Ugovor se sklapa na 24 sata po cijeni koja je definirana Pravilnikom o korištenju dijela prostora Vile Dalmacije“, objasnili su nam iz Grada Splita. Prema tom dokumentu iz 2011. godine korištenje prizemnih prostora koje uključuju glavnu salu, terasu, vrt, kuhinju i pomoćne prostore naplaćuje se 20 000 kuna, dok prijemni salon i terasa na katu se mogu iznajmiti za 10 000 kuna, a apartmani u rasponu od 20 000 kuna za predsjednički do 3 000 kuna za obični jednosobni.

Mapa šetnica

Prema informacijama iz Grada Splita, u 2013. godini Vila Dalmacija je uprihodila skromnih 558.750,00 kn. Svojevremeno, 2009. godine, Grad Split naručio je od tvrtke Marcon izradu razvojnog koncepta i poslovnog modela za Vilu Marjan prema čijim predviđanjima bi grad od ovog kompleksa godišnje mogao uprihoditi 2,69 milijuna kuna. Prema toj studiji vrijednoj 79.605,00 kuna, kompleks je zamišljen kao cjelogodišnji luksuzni hotel s pet zvjezdica te visoko personaliziranim uslugama i ekskluzivnim sadržajima. Trebao bi imati 23 smještajne jedinice, 12 apartmana s 24 stalne postelje i 11 vila s 52 postelje te restoran s terasom, lobi bar, bar uz bazen, bar i lounge na plaži, wellness centar, otvorene bazene za djecu i odrasle, dva tenis terena, dvije plaže, šetnicu, dvije trgovine, galeriju umjetnina, dvije parkirališne zone i dva privezišta. Mnogo toga je još zamišljeno (više pročitajte ovdje), no do danas ništa nije realizirano. „Strateški, razvojni, urbanistički, arhitektonski, investicijski, poslovni te svi drugi planovi obuhvaćeni studijom Razvojni koncept i poslovni model za kompleks Vila Dalmacija kojeg je 2009. izradila tvrtka Marcon pokušat će se realizirati kada za to bude dovoljno sredstava u Proračunu Grada Splita“, kažu u Gradu Splitu.

Članovi Društva Marjan u obilasku

Uz to, osim prostora koji su u upotrebi, na istočnom dijelu kompleksa uz samu cestu, iza zida, kod prvog ulaza, postoji tzv. “servisna zgrada” koju su koristili čuvari kompleksa dok je to bila Titova rezidencija. Prema nekim planovima, sljedeće godine ona bi se trebala obnoviti i koristiti za potrebe stalne vatrogasne postrojbe i tamo bi bilo 24-satno dežurstvo s osam vatrogasaca i dva vatrogasna vozila, koji bi pokrivali zapadni dio grada i južne marjanske padine. Prema mišljenju Srđana Marinića, predsjednika Društva Marjan, to bi trebao biti pozitivan iskorak prema javnoj upotrebi prostora, koji je trenutno zatvoren za javnost, uključujući i obalni dio.

Zatvorena šetnica

Tim povodom Inicijativa za Marjan 2011. godine organizirala je akciju simboličkog rušenja zida zahtijevajući da se tim dijelom uspostavi dužobalna šetnica između Ježinca i Kašuna, plaža između kojih se nalazi Vila Dalmacija (više pročitajte ovdje i ovdje).
„Čini mi se da je pitanje budućeg korištenja Vile Dalmacija jedno od najteže rješivih problema u Park šumi Marjan, tako da smo i ostavili otvoreno pitanje buduće namjene i korištenja, a mislimo da bi to trebala biti javna namjena ili bi se barem većim djelom trebala koristiti u javne svrhe. U kojem obimu i na koji način, to bi trebao biti predmet šire javne rasprave, prije konačnog donošenja rješenja“, kaže Marinić napominjući da bi barem dužobalna šetnica, koja postoji istočno i zapadno od zgrade Vile Dalmacije, trebala biti otvorena za javnost. No problem je što se zgrada nalazi u središtu kompleksa uz samo more, pa je šetnica po sredini prekinuta. Marinić uz to upozorava kako i na samom zapadnom dijelu prema Sturinama postoji problem bespravno izgrađenog objekta koji se proteže na samu litici iznad mora i sasvim sigurno ulazi u prostor pomorskog dobra. „To je također prepreka uspostavljanju šetnice do Kašjuna“, kaže Marinić.

Bespravna kuća na Sturinama

Inače, Društvo Marjan već duže vrijeme zalaže se da se taj dio „otvori za javnost uz uklanjanje zida na Kašteletu i uređenje pješačke staze do Kašjuna“, kako i stoji i Kodeksu za Marjan, dokumentu, koji su pred lokalne izbore potpisali skoro svi kandidati za gradonačelnika, uključujući i aktualnog Ivu Baldasara.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Foto: Inicijativa Za Marjan