Za bolji biciklistički Zagreb
Donosimo nastavak prijedloga za poboljšanje prometnih uvjeta za bicikliste u Zagrebu, a prvih pet prijedloga možete pročitati ovdje.
6. Rampe na stepenicama – primjer iz Poljske (Gdansk)
Uz ovakve i slične rampe nije teško pogurati bicikl (ili dječja kolica i slično).
Rampa na stepenicama u Gdansku.
Zagreb: Tek vrlo rijetki pothodnici i stepenice imaju ugrađene rampe (u toku je akcija koja bi trebala poboljšati stanje)
Neke zagrebačke stepenice ih imaju (npr. pothodnik kod Nove ceste ispod Zagrebačke avenije), no mnoge ih nemaju (npr brojni pothodnici u Novome Zagrebu) … a potrebne su! I to ne samo biciklistima već i roditeljima s dječjim kolicima, hendikepiranim osobama …
Jedan od rijetkih dobrih primjera stepenica sa rampom za dječja i invalidska kolica te bicikle: pješački pothodnik ispod Zagrebačke avenije na Trešnjevci, kod Nove ceste.
Loš primjer rampe na stepenicama u Podsusedu kod željezničke stanice – klisko, a na dnu je veliki skok.
7. Kvalitetna i praktična biciklistička parkirališta koja se i izgledom uklapaju u urbani okoliš u kojem se nalaze – primjeri iz Poljske (Wroclaw) i Njemačke (Hannover)
Pogledajte kako je moguće sigurno parkiranje bicikala uz zanimljiv dizajn koji se uklapa u stare gradske jezgre gradova kao što je Wroclaw! S druge strane, njemački gradovi nude vrlo praktična rješenjane, no bez nekog osobitog dizajna.
Zanimljivo oblikovano i praktično parkiralište za bicikle u povijesnom centru Wroclawa.
Još jedan primjer iz Wroclawa, u blizini centra grada.
Ne osobito lijepa, ali jednostavna i nadasve praktična parkirališta za bicikle u Hannoveru.
Zagreb: U Zagrebu je u opticaju mnoštvo različitih parkirališta za bicikle, od arhaičnih starih koja datiraju još iz 50-tih godina pa sve do suvremenih nehrđajućih …
Na žalost, još uvijek prevladava model tzv. spirala koje su vrlo loš izbor, jer daju mali kapacitet parkiranja i povećavaju rizik od oštećenja i krađe. Ipak, sve je više puno boljih parkirališta sa štangama koja su jednostavnija i omogućuju laganije i sigurnije parkiranje većeg broja bicikala.
Primjer dobrog rješenja za parkiranje bicikala sa Zrinjevca.
Još jedan primjer sa Zrinjevca, ovaj put loš, sa “spiralom”.
Evo zašto je kapacitet “spirale” upitan – sigurno parkiranje je moguće tek na dva rubna mjesta.
Za one koji žele znati više o ovoj problematici evo i nekoliko vezanih tekstova:
– tekst na blogu “Nepoznati Zagreb”: “Umjetnost vezivanja bicikala u ekstremnim uvjetiam džungle na asfaltu”,
– tekst na blogu “Nepoznati Zagreb”: “I bicikli vole biti na suhome”,
– tekst na blogu “Nepoznati Zagreb”: “Kako se bicikli parkiraju u Grazu”,
– teskt na web stranici udruge “Sindikat biciklista”: “Zagrebačke spirale”.
8. Putokazi – primjeri iz Švedske (Stockholm), Danske (Odense), Austrije (Graz, Beč), Francuske (Strasbourg), Češke (Olomouc)
Kao što su putokazi i oznake cesta i ulica nužni motoriziranim sudionicima u prometu, tako su nužni i biciklistima, pogotovo na magistralnim pravcima kojima često prolaze biciklisti na dužim putovanjima. Ovakve putokaze ima većina zemalja zapadne, sjeverne i istočne Evrope, jedino se još mi južnjaci moramo snalaziti bez njih.
Gradski biciklistički putokazi u Stockholmu.
Gradski biciklistički putokazi u Beču.
Gradski putokazi u Strasbourgu.
Gradski biciklistički putokazi u Grazu …
… uz oznake na kolniku koje je vrlo lako pratiti.
Zanimljiva oznaka na tlu biciklističke staze koja pokazuje koliko minuta vožnje iam do centra, do katedrale, Strasbourg.
Međugradski/gradski biciklistički putokazi u Odenseu.
Ovako izgledaju biciklistički putokazi u Češkoj (Olomouc) koji prate međugradske biciklističke staze.
Međugradski putokaz za biciklističku transverzalu uz Muru, blizina Graza.
Zagreb: U našem gradu još ne postoji niti jedan biciklistički putokaz.
U posljednjem nastavku čitajte više o pumpama za bicikle, biciklističkim kartama, povezivanju biciklističkog prometa sa ostalim oblicima prometa (vlak, tramvaj, autobus) …
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija
