Grafička odiseja u Design Museumu u Londonu

Nedavno otvorena izložba Wim Crouwel – A Graphic Odyssey u londonskom Design Museumu koja slavi bogatu karijeru nizozemskog dizajnera i tipografa prilika je da ponovimo što nam je dizajner ostavio u nasljeđe.

Iako školovanjem slikar, Crouwel, rođen 1928., vrlo rano se okreće grafičkom dizajnu. Svoj prvi poster dizajnirao je 1952. Tom je prilikom otkrio čari estetskog organiziranja vizualne informacije i počela je karijera dizajnera i tipografa.

Njegov dizajnerski opus određen je njegovom fascinacijom racionalnim aspektom tipografije s Bauhausa. Ideje serijske i masovne proizvodnje stoje s jedne strane, a s druge je pak duboko vjerovao da strojevi ne mogu zamijeniti preciznost ljudskog oka i osjećaja. Tako u njegovu radu koegzistiraju emotivni i racionalni aspekti.

Kao dizajner Crouwel je iz analize zadanog mu problema izvlačio grafičko rješenje. Poruka i način na koji je predstavljena izravno su uvjetovani procesom svog nastanka. Grafički dizajn je široko područje u kojem je Crouwel odabrao znak kao centar svog interesa. Sistematski pristup kroz razrađeni raster te kreativno korištenje i oblikovanje fonta ono su što i danas cijenimo u njegovu radu. Crouwel je prepoznao svoje vrijeme te se u njegovu pristupu tipografiji odražavaju začeci kompjutorske i space age estetike ranih šezdesetih.

*Fotografije : Wim Crouwel – A Graphic Odyssey © Design Museum, Credit Luke Hayes

Katalozi i posteri koje je Crouwel napravio za Van Abbe Museum u Eindhovenu 1954. početak su novog pristupa njihovu dizajnu. Njegovi radovi nisu se referirali na umjetnika kao individuu nego na muzej i njegovu aktivnost. Davali su relevantne informacije bez dodatnih ornamenata i stiliziranja koji bi po autorovu mišljenju vodili u vizualnu pa i komunikacijsku zbrku. Za njega font nije trebao nositi značenje u sebi, ono je trebalo biti sadržaj teksta. Sans-serif bio je logičan odabir, za Van Abbe Museum koristio je isključivo font gill. Osnovne podatke prenosio je uvijek u istom fontu, a naslov izložbe prilagođavao je njezinu karakteru.

Jedan od udžbeničkih primjera su katalog i poster za izložbu Legera u Van Abbe Museumu. Leger je poznat po snažnim crnim konturnim linijama na slikama. Crouwel je tu karakteristiku njegova slikarstva prebacio u naslov, ime umjetnika, u debelim crnim linijama koje dominiraju posterom.

Slijedio je rad za Stedelijk Museum u Amsterdamu, gdje je Crouwel kreirao identitet muzeja kroz postere i kataloge. Za taj je muzej koristio font universe, a postojanost vizualnog identiteta muzeja postigao je uz pomoć rasterskog predloška koji je korišten za sve publikacije muzeja. To je bila velika prekretnica u grafičkom dizajnu.

Za sebe Crouwel kaže da je modernist, purist i funkcionalist, ali kad je u pitanju estetika, njoj daje prednost čak i nad čitljivosti. Početkom šezdesetih tipografija se prvi put susreće s kompjutorskim tehnologijama i Crouwel odmah reagira na novu situaciju. Dizajnira novi i radikalni new alphabet typeface. Osmišljen 1967.,  new alphabet nudi pismo sastavljeno od okomitih i vertikalnih linija te dijagonalnih prijelaza koji su omogućavali stabilnost oblika u digitalnim medijima tog vremena. Nečitki znakovi pisma nisu uistinu bili namijenjeni široj upotrebi nego im je cilj bio razviti javnu debatu o novim mogućnostima tipografije. Crouwel je održao mnoga predavanja i rasprave na tu temu. Ipak, potkraj osamdesetih Brett Wickens i Peter Saville iskoristili su font za dizajn albuma Substance grupe Joy Division. U devedesetima se font javio u mnogim publikacijama popularne kulture mladih te je potkraj desetljeća doživio i svoju digitalizaciju.
Osim new alphabeta, Crouwel je dizajnirao mnogo drugih fontova, među kojima je gridnik postao tako slavan da je sam autor dugo vremena nazivan mr. Gridnik.

S kolegama Bennom Wissingom, Frisom Kramerom te Dickom i Paulom Schwartzom osnovao je multidisciplinarni dizajnerski studio Total Design. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća studio je oblikovao vizaulni pejzaž Nizozemske i surađivao s velikim kompanijama kao što su IBM i Olivetti. Danas je studio preimenovan u Total Identity, zapošljava više od 150 dizajnera u 6 svjetskih gradova. I sam Crouwel još je savjetnik studija.

Londonska izložba obuhvaća sve gore navedene radove nastale kroz više od 60 godina plodnog rada. Originalne skice, posteri, katalozi i arhivske fotografije izloženi su uz filmove i audiokomentare. Komentari samog dizajnera prate izloške, kao i portreti Crouwela iz različitih razdoblja. U sklopu izložbe velika imena današnjeg dizajna, kao što su Peter Saville i Stefan Sagmeister, istražit će nasljeđe koje je Crouwel ostavio suvremenim generacijama.

Postav izložbe u Design Museumu radio je arhitektonski biro 6a Architects (kod nas poznat po razvojnom projektu Bijaka na Braču) u suradnji s grafičkim dizajnerima Spin. Prostor galerije ogoljen je i maksimalno otvoren da bi u njega mogao stati 20m dug bijeli stol. Izlošci su postavljeni na površinu stola. Bijela boja stola u ulozi je neutralne bijele stranice na kojoj raznobojni izlošci dolaze do punog izražaja. Sam oblik i postav stola omogućuju posjetiteljima da se kreću okolo, ulaze i prolaze kroz otvore postava. Na taj način postav podsjeća na Crouwelovu naklonjenost trodimenzionalnom prostoru prenesenom u plošni dizajn.

Interview: Wim Crouwel at the Design Museum 1 from Dezeen on Vimeo.

Interview: Wim Crouwel at the Design Museum 2 from Dezeen on Vimeo.

Wim Crouwel – A Design Odyssey  30. ožujka – 3. srpnja; Design Museum, Shad Thames, London SE 2YD, svakodnevno od 10:00 do 17:45, www.designmuseum.org

Tonči Kranjčević Batalić