Dobar dizajn ne znači – luksuz

Na pitanje kako je Finska kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europe postala jednom od najbogatijih na svijetu, odgovor bi nam trebao dati dokumentarac „SISU – Oblikovanje budućnosti“. Na ideju za ovaj dokumentarac došla je Tatjana Bartaković, strastvena promotorica dizajna u Hrvatskoj, nakon što je 2012. godine, kada je Helsinki bio Europska prijestolnica dizajna, napravila nekoliko intervjua s eminentnim finskim stručnjacima iz područja dizajna. Intervjui su imali za cilj predstaviti ulogu dizajna u finskom društvu te su trebali biti prezentirani zasebno. Međutim, razgovori su nadmašili autoričina očekivanja te je Tatjana Bartaković odlučila da taj materijal zaslužuje biti predstavljen kao cjelina. Sa svojim timom priredila je teaser te krenula u kampanju prikupljanja sredstava za dokumentarac. Što ju je to natjeralo da promijeni plan te kako je Finska postala simbol dizajna, autorica nam pojašnjava u razgovoru.

Helsinki Central Library by ALA – aerial day

Kad ste se prije dvije godine vratili iz Finske sa snimljenim materijalom shvatili ste da materijal zaslužuje biti predstavljen kao cjeloviti dokumentarac. Što su vam ti razgovori otkrili da je došlo do promjene odluke?

Na samome početku snimanja intervjua zanimao me isključivo dizajn kao alat koji omogućuje promjenu nabolje, istražujući kako se zapravo razvio u Finskoj, uzevši u obzir da se on nigdje nije razvio sam od sebe, već da ga se na neki način treba kultivirati. Postupno se razotkrila šira pozadina koja je ključni pokretač i finskog dizajna i arhitekture, ali također i inovacije, znanosti, edukacije – zapravo njihovog cjelokupno ostvarenog sustava blagostanja. Na kraju snimanja potpuno me obuzela neočekivana razina priče koja je spontano rasla tijekom snimanja. Shvatila sam da se ovaj jedinstveni sadržaj mora prikazati kao cjelina, u formi dokumentarnog filma, zbog velikog društvenog potencijala ove priče koja se naprosto mora podijeliti sa zajednicom.

Aalto vase production, Iittala

Naziv dokumentarca koji radite bit će „SISU – Oblikovanje budućnosti“. Što znači SISU?

Svi intervjuirani eminentni stručnjaci – od praktičara do akademika koji su vrlo aktivni u postizanju konkurentnijih modela obrazovanja – izjavili su sasvim prirodno kako smatraju da je tajna njihova uspjeha duga tradicija u suradnji. A upravo suradnja ostatku svijeta stvara ozbiljnu prepreku. U jednom od zadnjih snimanja u nizu intervjua, Helena Hyvönen, tadašnja dekanica znamenitog Fakulteta za umjetnost, dizajn i arhitekturu (Sveučilište Aalto) u svojoj je izjavi tu enigmatičnu moć koja povezuje sve Fince identificirala kao SISU. A riječ je o karakterističnom finskom kulturološkom konstruktu koji se odnosi na zajedništvo, nepokolebljivu odlučnost i neodustajanje usprkos svim preprekama i teškim životnim, društvenim i ekonomskim okolnostima.

Dizajn vizualnog identiteta:  Hamper studio, Zagreb

Dokumentarac donosi priču o Finskoj kao zemlji koja je svoj identitet i blagostanje izgradila na dizajnu. Priča bi trebala biti inspiracija, model kako bi i mi mogli razmišljati o putu prema vlastitom boljitku?

„SISU – Oblikovanje budućnosti“ nije priča o dizajnu, već priča o ljudima, cijeloj jednoj naciji koja je shvaćanje krize kao prepreke naučila sagledavati kao izazov, otvorivši se za promjenu. A upravo je ta otvorenost za promjenu pokretač novoga razvoja, ujedno i dizajna te inovacije kao nužnih i uspješnih alata. Međutim, moramo naglasiti kako dizajn u Finskoj nije luksuz, nego je sastavni dio svih kućanstava, a istovremeno se koristi kao inteligentno sredstvo za rješavanje poslovnih problema i funkcionalnih javnih usluga, kojima se humanizira tehnologija i čuva prirodna baština. Ova visoka razina kulture dizajna u Finskoj odraz je primarnog određenja ovog društva prema osiguravanju kvalitete življenja za sve građane kroz tzv. demokratičnost dizajna.
Mnoge zemlje, a među njima i Hrvatska, bore se s ekonomskom i posljedičnom krizom duha, nalazeći se pred nužnošću strukturalnih reformi. Zato je ovo dobar trenutak da potražimo inspirativne uzore u zemljama koje se s jednakim poteškoćama nose na pozitivan način. Istražit ćemo kako je blagostanje moguće ostvariti jedino kroz poticanje kreativnosti na svim društvenim razinama, jer upravo je aktivacija kreativnosti preduvjet za impuls novoga razvoja i obnovu stvaralaštva – od obnove proizvodnje do inovativnih poslovnih modela. Govorim o kreativnosti kao univerzalnoj ljudskoj sposobnosti, čak i društvenoj aktivnosti svojstvenoj svima, koju se ne percipira kao osobinu karakterističnu isključivo za umjetnike. Kreativnost je zajednički nazivnik s kojim se može jednako identificirati menadžer, znanstvenik, dizajner i profesor. Ona je pretpostavka za timski rad, odnosno suradnju neophodnu za uspostavljanje međusobnog razumijevanja i uspješnih realizacija timske suradnje. Kreativni timovi danas su ispred genijalnih pojedinaca, a Finska upravo u tome pravcu temelji svoje obrazovanje.

Antti Nurmesniemi, coffee pot 1957, photo: RaunoTräskelin

Fiskars, product group

Osim kreativnosti, suradnje i odlučnosti, domicilna proizvodnja je također jedan od ključnih faktora finskog modela?

Proces proizvodnje u sebi sadrži izradu prototipova, a ta izrada prototipova u fazi istraživanja jest učenje o pronalaženju najboljih modela, što jest kreativni proces. Stoga su kreativnost i domicilna proizvodnja lijek za uništenu nacionalnu proizvodnju u mnogim zemljama, lijek za novu nadu i buđenje ljudskog duha kroz njegovo stvaralaštvo nakon depresije izazvane nezaposlenošću, ugroženom egzistencijom i perspektivom življenja. Željela bih da dokumentiramo snažnu tradiciju ručne izrade koja započinje još u osnovnoj školi kroz predmet Obrt, a sada već postoji i Dizajn. Domicilna proizvodnja danas je opet aktualna tema za SAD i europske zemlje koje su počele svoju proizvodnju – preseljenu u azijske zemlje – vraćati natrag kako bi revitalizirale svoju ekonomiju i povećale zaposlenost.

tkanina UNIKKO, dizajn Maija Isola Marimekko

Kroz dugogodišnji rad na području dizajna dobro ste upoznali hrvatsku dizajnersku scenu. Koje potencijale u njoj prepoznajete za razvoj finskog modela u Hrvatskoj?

Koliko je dizajn razvijen u nekoj mjeri ovisi o razini svjesnosti o njegovoj važnosti, dobrobiti i znanju korištenja. Prije svega, rekla bih iz iskustva, ovisi o otvorenosti za promjenu. Dizajn jest vrlo učinkovito sredstvo za promjenu i mnogi nisu spremni za tako radikalan korak jer ta promjena zadire u promjenu dotadašnje kulture, nečijeg svjetonazora. S obzirom na to, ukoliko vlasnik tvrtke ili direktor nije donio čvrstu odluku o promjeni i njezinoj dosljednoj provedbi, priča se razvodnjava. I zaista se ne radi o isključivo suradnji sa dizajnerom, već ulaganju u novu kulturu komunikacije na svim razinama. Takva potpuna promjena se kod nas gotovo i ne događa. Međutim, to je sve dio procesa razvoja kulture poslovanja u našoj zemlji i, prije svega, iskustva izvoza na zahtjevnija tržišta. U situaciji u kojoj manjka investitora u razvoj dizajna, dizajneri trebaju nadograditi svoje usluge i repozicionirati se – ili pokrenuti svoj brand, poput mnogih kolega u inozemstvu. Internet prodaja pruža mogućnost izvoza otkako smo dio Europske unije. A za radikalnu promjenu poput one u Finskoj treba se šire razviti SISU, a on se temelji na uspostavi standarda kvalitete u stvaranju, novog modela življenja. Za sada se to čini kao kvantni skok za nas, iako je ideja filma da upravo to inspirira.

Koje su nam to loše strane, na čemu bi trebalo ozbiljno poraditi?

Da bi se ozbiljno poradilo na svemu, trebala bi nam realna strategija gospodarskog razvoja, a potom i strategija dizajna. No, za sada se u nas strategije shvaćaju poput običnih praznih formulara i mijenjaju se svakih par godina. Čim je negdje prisutan nered i kaos, jasno je k’o dan da je odsutan dizajn, jer on uspostavlja red na razini zdravog razuma. Mislim da bi kod nas, baš kao u Engleskoj nakon Drugog svjetskog rata, trebalo poraditi na edukaciji domaćeg tržišta o lijepom ukusu – na takav su način Englezi senzibilizirali svoje građane za novu generaciju dizajniranih proizvoda, a istovremeno su promovirali upotrebu dizajna u svrhu revitalizacije ekonomije. Također bi trebalo poraditi na dijalogu između gospodarstva i kreativne industrije, jer, evo nas dvoje razgovaramo i potpuno se razumijemo, međutim, ovaj sadržaj bi trebao zanimati one koji donose odluke i definiraju način života u ovoj zemlji. S obzirom na to – dizajn jest političko i ekonomsko pitanje, i pravo je svakoga građana. Kao što Pekka Timonen kaže na kraju teasera: „Ako zahtijevamo bolji dizajn – to je dobro za svakoga“.

Iittala, Teema set by Kaj Franck

Za završetak dokumentarca treba vam još materijala, rada i novaca. Kad možemo očekivati gotov film i kako vam se može pomoći?

Uskoro krećem u kampanju prema Finskoj, a onda ćemo vidjeti završava li kampanja tamo ili se širi i dalje. Za sada čitatelji svojom podrškom na Facebook i Twitter profilu „SISU – Shaping the Future“ mogu projekt podržati lajkom i podijeliti njegov sadržaj na društvenim mrežama. A oni koji žele doprinijeti realizaciji dokumentarca, imaju mogućnost donirati određena financijska sredstva. Bilo bi idealno kada bi snimanje započelo u proljeće, a film se završio do kraja godine. U svakome slučaju, u 2017. Finska slavi svoju 100.godišnjicu Nezavisnosti i do tada bi film trebao biti produciran.

Teaser dokumentarca “SISU – Shaping the future” možete pogledati ovdje:

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija

Izvor fotografija: Fiskars, Iittala, Marimekko, ALA Arhitekti