Slučaj Varšavska se širi Hrvatskom
Varšavska je u Hrvatskoj postala simbol za sve ono što se – ne samo u prostornoj – politici događalo proteklih petnaestak godina i jasno je da se zbog toga toliko energije i ljudi mobiliziralo i usmjerilo na taj komad pješačke zone u centru grada. Slučajevi poput Varšavske – koji uključuju privatizaciju javnog prostora, izmjene plana da bi se pogodovalo investitorima i sve to obavijeno netransparentnošću – događaju se po cijeloj Hrvatskoj samo što ne uspijevaju biti toliko vidljivi. U zadnjih tjedan dana anonimni su se građani u dvama primjerima poslužili metaforom Varšavske. Tako je na zadarskim bedemima osvanuo transparent “Danas Varšavska sutra Kapetanski”. Kapetanski je park u kojemu su razne udruge održavale koncerte i partyje i jedno je od rijetkih takvih mjesta u gradu. Park je u nadležnosti Sveučilišta u Zadru, a protestni natpis je reakcija na vrata koja su postavljena na njegovu ulazu. Vrata se za sada ne zaključavaju, ali Zadrani očekuju da bi se takvo što moglo dogoditi i da će park onda biti nedostupan građanima. Predstavnici Sveučilišta su poručili da se za sada nije razgovaralo o budućnosti parka te da usporedba s Varšavskom ne stoji.
Druga paralela s Varšavskom ima puno više dodirnih točaka, a povučena je u centru Splita kada je na bedemu Contarini postavljen transparent “I ovo je Varšavska”. Time se referira na stambeno-trgovačku interpolaciju koja bi tu trebala biti sagrađena, gotovo oslonjena na taj barokni bedem u neposrednoj blizini Dioklecijanove palače. Cijeli projekt uključuje i podzemnu garažu, u koju bi se – kao za projekt Cvjetnoga trga – trebalo ulazi kroz pješačku zonu. Projekt se, ponovno kao u zagrebačkom slučaju, opravdava i novim, javnim prostorima koji će tu biti izgrađeni, a među njima bi trebao biti i muzej grafike kojemu će donaciju dati ministar kulture Božo Biškupić. Još jedna sličnost s projektom na Cvjetnom: splitski je projekt u zaštićenoj povijesnoj jezgri omogućen zahvaljujući izmjenama i dopunama urbanističkog plana koji pak unutar prostorne zakonske regulative više ne postoji. No natječaj je proveden prije dvije godine, prvu nagradu su dobili arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić i gradnja se čeka.
