Umrežavanje kao put do samoodrživosti
Kulturni centri Grada Zagreba, unatoč kvalitetnom programu kojima aktiviraju zajednicu u kojoj se nalaze, uključujući likovne, glazbene i performativne aktivnosti, često bivaju marginalizirani od gradske politike koja dodjeljuje financijska sredstva. Kako bi se osnažili i dodatno aktivirali protočnost ljudi, ideja, voditelja, autora i sukreatora Centara, šest kulturnih centara ujedinilo se u projekt kvARTura. Osmišljavajući besplatni program za svoje sugrađane, okupljeni Centri (Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar za kulturu Peščenica, Centar za kulturu Trešnjevka, Centar mladih Ribnjak, Centar za kulturu i film A.Cesarec i Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad) učinili su nužan korak koji je relevantan u vidu uklapanja domaće kulturne scene u europsku scenu, istodobno zadržavajući lokalni karakter i programske specifičnosti, ali i proširujući svoj društveni, umjetnički i kulturni utjecaj. Koje su smjernice takvog umrežavanja i koja je njihova programska politika, razgovarali smo s Marinom Fakac, jednom od koordinatorica programa.
Je li strategija umrežavanja Centara za kulturu posljedica kulturne politike Grada Zagreba i dodjeljivanja financijskih sredstava?
Moglo bi se reći. Naime, projekt kvARTura nastao je iz inicijative Kulturnog centra Peščenica i Centra za kulturu Trešnjevka u trenutku kada se nije imalo dovoljno novca za produciranje pojedinih projekata. Kako je Kulturni centar Trešnjevka pridruženi član Europske mreže centara za kulturu (ENCC), pojavila se ideja o stvaranju mreže kulturnih centara Grada Zagreba. ENCC je mreža nacionalnih mreža kulturnih centara koja okuplja 2500 centara diljem Europe. Kako nikakva mreža kulturnih centra u Hrvatskoj ne postoji, javio se logična potreba o osnutku iste. Cilj kvARTure, koja za sada okuplja 6 zagrebačkih centara za kulturu, je da se razvije na nacionalnoj razini i kao takva uđe u mrežu kao punopravni član ENCC-a. Projekt KvARTura – mreža zagrebačkih centara za kulturu je sada na samome početku razvoja u kojem sudjeluju Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar za kulturu Peščenica, Centar za kulturu Trešnjevka, Centar mladih Ribnjak, Centar za kulturu i film A.Cesarec i Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad.
Važno je za napomenuti da unutar ENCC-a djeluje organizacija BBCC (Bridge Between Culture Centers) čija je namjena apliciranje za europske fondove. CeKaTe je sudionik te projektne BBCC mreže već tri godine unutar kojih im je bila omogućena, osim financijske potpore, i razmjena stručnih suradnika za kulturu s europskim stručnim suradnicima. Takva komunikacija s europskim centrima za kulturu donosi i razmjenu iskustava, savjeta, ideja i kvalitete što je i cilj kojemu kvARTura stremi.
Osim suradnje s ENCC-om i BBCC-om, aktualna je suradnja i s potprojektom Grundtvig jer Centri za kulturu Grada Zagreba nude u svojim programima i obrazovanje za odrasle. Grundtvig omogućuje suradnju između ustanova povezanih s obrazovanjem odraslih diljem cijele Europe. Tako se preko Grundtviga ostvarila i suradnja s međunarodnim projektom Guide us into arts u kojima se osobama s intelektualnim teškoćama omogućava da se uključe u projekte participativnih umjetnosti.
U kvARTuri nema leadera, svi centri su ravnopravni u realizaciji svojih programa. Projekt je tako postavljen da je svaki Centar nosilac jednog programa koji ostali centri prihvaćaju i provode u svojoj lokalnoj zajednici.
Tako predstavljen projekt kvARTure, koji upravo po takvim načelima i nastupa, je od Grada Zagreba dobio odobrenje i financijsku potporu. Grad je prepoznao naše ciljeve i podržao ih.
Koje su prednosti, a koje mane umrežavanja?
Kao što je već rečeno, projekt kvARTura je na samom početku i do sada nije primio ni prigovora ni mana na račun svog djelovanja. Za sada sve izgleda kao prednost, a sve radimo da tako i ostane. Rezultati će se vidjeti na kraju projekta, a onda opet sve iz početka za novu godinu i nove sudionike u novim zanimljivim projektima po gradskim kvartovima.
Imaju li Centri (kvARTura) neku dugoročnu politiku osmišljavanja koja bi im omogućila da konačno postanu relevantni aktivatori promjena na razini gradskih četvrti?
Apsolutno, i to da se još više ukorijene u lokalnu zajednicu. Centri za kulturu su po svojoj definiciji i socio-kulturni centri koji postoje u središtu kulturnih događanja unutar lokalne zajednice. Oni kao takvi trebaju ispunjavati želje svojih stanovnika, nuditi im tražene sadržaje, nuditi im svoje prijedloge te na taj način utjecati na život lokalne zajednice. Socio-kulturni utjecaj koji bi lokalni centar, bio on dio Mreže ili ne, trebao pružiti je poticanje građanskog aktivizma i dijaloga te razvitak socijalnog i kulturnog kapitala. Svim ovim projektima kvARTura potiče izgradnju i potvrđivanje lokalnog kulturnog identiteta, ako identitet shvatimo kao proces stvaranja smisla. Ukoliko, makar i djelomično, uspijemo ostvariti željene ciljeve stvarajući iskustvo koje trajno ostaje u sjećanju pojedinca, ali i kao memorija zajednice, možemo biti za modernog čovjeka «svratište i odmaralište».
Kakav je zasad odaziv korisnika, tj. stanovnika?
S veseljem možemo reći da je kvARTura uspješno prepoznata kao umrežavanje centara i da su programi koji su u tijeku popunjeni do kraja, a oni programi koji nastupaju na jesen, svoje će članove tražiti nakon ljeta (Lice s plakata, Božićni studio). Jedan od programa je i kazališna predstava Punoglafka čije će izvedbe cirkulirati po pozornicama kulturnih centara. U programu je i foto radionica LICE U’LICE koja za kraj sprema izložbu selektiranih radova, kao i program ZG na2 koji u svojim radionicama povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost svoga kvarta. Land Art radionica odvija se jednom mjesečno u novom kvartu pa prijave sudionika ovise o aktualnoj lokaciji.
Više o kvARTuri možete vidjeti na njihovoj facebook stranici, a više o kulturnim centrima uključenim u projekt na njihovim stranicama
Centar za kulturu i informacije Maksimir
