Borba protiv komercijalizacije Palače

Otkako je na osnovi pritužbe udruge Genius Loci UNESCO kontaktirao Ministarstvo kulture tražeći odgovore na pitanje što se zbiva s zaštićenom jezgrom Splita koja obuhvaća Dioklecijanovu palaču, bedeme, Rivu, Prokurative i Đardin, problem je napokon dobio više medijskog prostora. Za one koji su se u praćenje problema uključili zajedno s UNESCO-om, ovom prilikom donosimo par činjenica iz nedavne povijesti koje su uvjetovale sadašnju situaciju.

Premda problem sigurno ima dulje korijene, izjave dviju osoba iz 2006. godine ključne su za njegovo razumijevanje. U novogodišnjemu izdanju Slobodne Dalmacije izašao je intervju s „vizionarom“ Željkom Kerumom koji je istaknuo slijedeće:

“Bavio sam se mišlju da građanima koji žive u Palači ponudim 400 zamjenskih stanova u zgradama na Poljudu, a da se drevni prostori prenamjene za turističku djelatnost. Stara gradska jezgra mora biti urednija i osvijetljena kao Dubrovnik, što bi predstavljalo temelj za razvoj turizma”.

Dalje, u studenom iste godine, Slobodna Dalmacija prenosi prijedlog Gorana Nikšića, pročelnika Službe za staru gradsku jezgru, da Grad Split nacionalizira stanove onih stanara u povijesnoj jezgri koji ne žele ili ne mogu uložiti novac u obnovu trošnih pročelja zgrada, krovišta i infrastrukture. Po ovoj viziji, gradska jezgra podređuje se turizmu, a ako lokalno stanovništvo smeta u tom planu, prisilno se iseljava. Vizija je svoju potvrdu dobila 2007. godine, kada je, nakon što je u lipnju poništilo natječaj za priklupljanje ponuda za Plan upravljanja povijesnom jezgrom i Podrumima, u kolovozu Gradsko poglavarstvo odlučilo izravnom pogodbom naručiti plan od Giora Solara, plan na koji je potrošeno milijun kuna.

Rezultat gore navedenog je da danas, u odnosu na godinu ranije, na popisu stanovništva gradskog kotara „Grad“  nedostaje 1700 stanovnika,  a grad Split pogoduje tome. Još prije Nikišića i Keruma gradske vlasti financirale su betonski toalet u podrumima koji zapravo služi kao temelj kući koju je kupio talijanski bogataš Mazzuchelli.

Od onda do danas, braća Mazzuchelli kupila su veliki broj nekretnina unutar palače, mijenjali fasade po vlastitim potrebama, a Nikšić im stoji na usluzi. To su optužbe koje je javno za Slobodnu Dalmaciju iznio vlasnik konobe Tri volta Ante Prkić povodom radova za poboljšanja infrastrukture u Alješijevoj, u kojoj se nalaze kuće Mazzuchellijevih.

Iz ove perspektive zanimljiva je Nikšićeva izjava s početka priče po kojoj bi grad siromašnima oduzimao nekretnine jer ne ulažu u njih, a danas se iz gradskog proračuna potpomažu novi bogataši koji u svojim kućama borave samo mali dio godine. Očito je da se na području Dioklecijanove palače odvija proces gentrifikacije, tipičan i za mnoge druge gradove.  Specifičnost našeg slučaja je da gradske službe koje bi trebale štititi integritet palače podržavaju proces gentrifikacije te ne vide da je stanovništvo koje stoljećima obitava u palači neizostavni dio onoga što bi trebali štititi.

Kerumova vizija gradske jezgre kao generatora turzima također ne vidi lokalno stanovništvo uključeno u plan.

“Urednija i osvijetljena kao Dubrovnik” Dioklecijanova palača na putu je da postane grad duhova kao i Dubrovnik, u čijem centru danas obitavaju zadnje stotinke Dubrovčana. Sve veći broj hotela, hostela i apartmana u samoj jezgri ide u prilog Kerumovoj viziji. Smjenom Tajme Rismondo-Čalo s mjesta pročelnice Konzervatorskog odjela 2010. godine te postavljanjem Radoslava Bužančića na isto, u jezgri se razvio privatni biznis. Štandovi i štekati, namijenjeni isključivo turistima, mogli su se vidjeti u svakom kutu gradske jezgre.

Plan za upravljanje povijesnom jezgrom i podrumima trebao bi stati na kraj provođenju ovih politika, ali plan koji je izradio Solara usmjeren je na konzervaciju spomenika i komercijalnu eksploataciju baštine, a ne na poboljšanje uvjeta života i održanje njegova kontinuiteta. Grad ga je ipak usvojio u ožujku 2010. godine, ali i dao konzervatorima na dopune te poslao na javnu raspravu. Nakon neuspjele javne tribine o Planu koju je organizirao Nikšić, Građanska inicijativa za Split (GIST) u listopadu 2010. godine organizira drugu javnu tribinu s ciljem upoznavanja javnosti s njegovim nedostacima. Tom prilikom izrodio se i termin “konzervatorski neoliberalizam” koji bi trebao opisati pristup kojim je Plan izrađen, a donesena je i odluka da će tim stručnjaka, među kojima su bili Boran Vrandečić, Ivana Prijatelj Pavičić, Mirko Petrić i Inga Tomić-Koludrović, zajedničkim radom donijeti paket prijedloga za unapređenje spornog Plana upravaljanja. Dalibor Popović iz GIST-a je u srpnju ove godine uvjerio gradske vijećnike da Solarov plan ima mana te je Gradsko vijeće donijelo odluku o formiranju Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana u kojem će sudjelovati konzervatori, Grad, Sveučilište u Splitu te udruge čiji ciljevi i djelatnosti obuhvaćaju razvoj grada i očuvanje baštine. Međutim, tu su isključeni pojedinci kao i kotar Grad čije stanovnike ovaj plan direktno uključuje.

Do sada okupljeni na facebook grupi Get Getanima, stanovnici gradske jezgre te vlasnici stanova i poslovnih prostora u samoj jezgri, odlučili su se izboriti za svoja prava te su osnovali udrugu Genius Loci s Anom Perajicom na čelu. Kao integralni dio povijesne jezgre, i oni su zaštićeni poveljom UNESCO-a, te su svojim angažmanom uspjeli alarmirati organizaciju koja ih štiti. Nezadovoljni su činjenicom da je Plan usmjeren na komercijalno iskorištavanje gradske jezgre, bez obzira prema tisućljetnom kontinuitetu života te bez adekvatnog rješenja za strukturalne probleme tisućljetnog prostora i arhitekture. Plaši ih odljev života iz same jezgre, uzrokovan njenom komercijalizacijom u turističke svrhe. Uz predstavnike stručnih udruga, i udruga Genius Loci ima svoja dva predstavnika u Povjerenstvu. Danas, kada je aktualan proces legalizacije, udruga se bori da se sva ilegalna gradnja u gradskoj jezgri evidentira i ne legalizira jer neke od tih gradnji i nadogradnji bi nas mogle koštati gubitka povelje UNESCO-a.

Nadamo se da će se predstavnici stanovništva gradske jezgre u Povjerenstvu izboriti za kvalitetan svakodnevni život, da će se u gradsku jezgru vratiti obrti i uslužne djelatnosti namijenjene građanima te da Palača neće jedan dan postati spomenik za kojeg treba platiti ulaznicu. Treba shvatiti i da takva živa gradska jezgra nije oprečna razvoju turizma. Štoviše, upravo je kontinuitet života od antičkih dana zaslužan za specifičan identitet grada koji privlači turiste iz cijelog svijeta.

Više o radu udruga te zbivanjima u gradskoj jezgri Splita možete pratiti na stranicama GIST-a ili na profilu getani udruge Genius Loci, te na facebook grupi Get Getanima. Peticiju za dovođenje ureda UNESCO-a u Hrvatsku možete potpisati ovdje.