Česi – naši prvi turisti i graditelji

00

U sjeni brojnih legendi i mitova o Česima na Jadranu, praćenih još brojnijim stereotipima i predrasudama, leži nedovoljno poznata činjenica da su baš Česi još u vrijeme stare Austrije među prvima otkrili ljepotu i potencijale Jadrana, i to ne samo kao gosti, nego i kao investitori. U ovogodišnjoj Noći knjige na Institutu za turizam upravo je na doprinos i utjecaj čeških arhitekata na počecima turizma na hrvatskom Jadranu podsjetila izložba i prateća publikacija “Češki arhitekti i počeci turizma na hrvatskom Jadranu” autorica Jasenke Kranjčević iz Instituta za turizam te Mirjane Kos iz Hrvatskog muzeja turizma.

001

Kupališta u Baški, Opatiji, Voloskom, Lovranu, Dubrovniku, prvi hoteli na Plitvicama i u Makarskoj … samo su neke od turističkih građevina – hotela, vila, kupališta – koje su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće osmislili i oblikovali češki arhitekti Jan Kotĕra, Carl Seidl, Emil Králíček, Josef Schulz, Adolf Loos, Josef Hoffmann i drugi, tada uz njemačke i austrijske kolege glavni nositelji modernističkih strujanja u europskoj arhitekturi.

Njihove radove prikupile su iz različitih izvora poput Državnog arhiva u Rijeci i Dubrovniku te čeških, hrvatskih i austrijskih knjiga odnosno časopisa i starih razglednica te po prvi put na jednom mjestu sabrale i izložile Jasenka Kranjčević i Mirjana Kos kroz izložbu i katalog “Češki arhitekti i počeci turizma na hrvatskom Jadranu”. I doista je riječ o vrlo zanimljivim i vrijednim ostvarenjima iako sva nisu realizirana poput kupališta u Omišlju na Krku koje je projektirao Josef Schulz.

1

Josef Schulz, Omišalj kupalište

 

Ni Opatija nije dočekala zgradu Nautičkog centra sa sobama za smještaj gostiju, koju je 1914. koristeći secesijske detalje prilikom oblikovanja neposredno uz more projektirao August Johann Belohlavek.

2

August J. Belohlavek, Opatija, Nautički centar, perspektiva

 

Za razliku od Baške u kojoj je u nepromijenjenom obliku ostala sačuvana kupališna zgrada iz 1911. Matěja Bleche i kao takva jedinstven primjer kupališnog objekta na Kvarneru, a realizirana je uspješnim poslovanjem zadruge Hrvatsko-češkog morskog i klimatičnog kupališta Baška.

3

Kupališna zgrada u Baški Matěja Bleche

 

Blecha je projektirao i prostornom koncepcijom sličan, no u arhitektonskom pogledu zahtjevniji i stilski dotjeraniji hotel Baška na Veloj plaži na području Zablaća izgrađen 1914. s elementima kasno secesijskog stila.

4

Kupališna zgrada i hotel u Baški Matěja Bleche

 

Zanimanje Čeha za Jadran bilo je uvjetovano različitim političkim, gospodarskim, zdravstvenim, umjetničkim, sportskim, književnim, etnološkim i drugim razlozima, a rezultiralo je njihovim brojnim posjetima obali, ali i drugim dijelovima Hrvatske, istaknula je Kranjčević. U Pragu je, naime, još 1888. osnovan Klub čeških turista koji je organizirao putovanja u različite dijelove Hrvatske o čemu se često objavljivalo u časopisu “Hrvatski planinar” odmah od početka njegova izlaženja 1898.

Istovremeno, detalji i dojmovi s putovanja čeških turista opisivani su i kroz putopise u češkim časopisima i prateće zbirke fotografskih reprodukcija, a sve to je vrlo brzo potaknulo i interes ne samo drugih putnika, nego i čeških investitora. Tako se primjerice, Johann Nepomuk von Harrach, češki grof i političar te mecena umjetnosti i znanosti, zalagao za razvoj industrije, poljoprivrede i turizma u Dalmaciji i u Beču osnovao Društvo za gospodarsko podizanje Dalmacije.

Društvo je 1909. dalo izraditi pet tehničkih osnova za hotele u u Trogiru, Kaštelima, Trstenom, Dubrovniku i Savini kod Herceg Novog, a poticalo je i tiskanje turističkih vodiča u svrhu promocije Dalmacije. U sklopu tih akcija hotelske projekte izrađivao je Wilhelm Jelinek za kojeg se pretpostavlja da je autor peterokatnog hotela u Makarskoj.

5

Wilhelm Jelinek, hotel u Makarskoj

 

Za projekt vile Frappart u Lovranu arhitekt Carl Seidl dobio je na izložbi u Beču 1914. zlatnu državnu medalju, a tradicijska arhitektura Lovrana, ali i Voloskog privukla je Josefa Hoffmanna, koji se istaknuo i kao dizajner dekorativnih tkanina za namještaj i uređenje prostora: Ragusa, Grado, Miramar i Portorose.

6

vila Frappart Josef Hoffmann

 

Među češkim arhitektima posebno se ističe ime Jana Kotĕre, korifeja rane moderne, koji je eksterijere i interijere oblikovao u stilu funkcionalizma te eksperimentirao kubizom u arhitekturi. Kotĕra je projektirao za eksluzivne turističke destinacije poput Dubrovnika i Opatije, u kojoj pažnju privlači hotel Peppina, koju je projektirao u dvije varijante – prva iz 1909. je odražavala kubistički pristup oblikovanju hotela i nije «sjela» investitoru pa je 1910. napravljena stilizirana varijanta.

7

Kotera hotel Peppina 1

8

Kotera hotel Peppina 2

 

Pod utjecajem secesije, a potom kubizma projektirao je i Emil Králíček, koji je na otoku Krku projektirao nadogradnju kupališnih kabina koja nije u cijelosti izvedena te drveni paviljon u Baškoj koji više ne postoji.

9

Zablaće, Matěj Blecha

 

Stibral Jiří i Alois Zima radili su za češke investitore hotelsko-kupališni kompleks u Kuparima u u vali Srebreno kod Dubrovnika između 1919. i 1931., ostavivši iza sebe i neostvarenu viziju toga zdanja koju je moguće usporediti sa starom razglednicom Kupara.

10

Neostvareni prijedlog Kupari

11

Stara razglednica Kupari

 

Da se malo odmaknemo od obale, nakon što je 1934. izgorio hotel koji je 1896. projektirao Josip Dryák na Plitvičkim jezerima na Velikoj poljani, njegovu je rekonstrukciju također radio češki arhitekt Vjekoslav (Alois) Bastl.

12

Josip Dryák hotel Plitvice

13

Josip Dryák Plitvice

 

No, osim turističkih građevina, češki arhitekti projektirali su i/li izvodili i građevine drugih namjena poput stambenih zgrada, škola, štedionica, bolnica, tvornica i kazališta pa je tako iznimno zanimljiv urbanističko-arhitektonski kompleks industrijskog grada Bata-ville, nastalog 30-ih godina prošlog stoljeća uz tvornicu obuće Borovo koji slovi kao jedan od najvrijednijih primjera novoplaniranih gradova iz vremena rane moderne. Autori su češki arhitekti František Lydie Gahura, Vladimír Karfík i Antonin Vitek, a investitor je također bio Čeh Tomáš Bat’a, podsjetio je Zlatko Karač s Ahitektonskog fakulteta u Zagrebu, jedan od recenzenata publikacije, koju je nazvao “malom enciklopedijom”.

Ona je nastala u sklopu istraživanja koju su rađena tijekom 2013. kao dio znanstvenog projekta Instituta za turizam “Međuodnos turizma, prostora i prometa” te tijekom 2014. u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Urbanizam nasljeđa – Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprijeđenje kulturnog nasljeđa”, a izložba i katalog su nastali suradnji s Državnim arhivom Rijeka i Veleposlanstvom Republike Češke u Zagrebu.

Nadovezujući se na prethodno djelo Kranjčević i Kos “Fragmenti prekinutog vremena – neizvedeni projekti turističke arhitekture”, o čemu smo također pisali, valja još samo reći da i djelo “Češki arhitekti i počeci turizma na hrvatskom Jadranu” ukazuje na daljnju potrebu istraživanja o doprinosu i utjecaju čeških arhitekata, koji su djelovali na području cijele Hrvatske, pa nove izložbe, najavljuju autorice, tek slijede.