Energetski gotovo nulta arhitektura
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Energetski gotovo nulta arhitektura – Ljubomir Mišćević večeras, 14. ožujka 2013. u 19 sati u Galeriju Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb.
Ovo je četvrta izložba o energetski učinkovitoj i održivoj arhitekturi koja se održava u galeriji Modulor za arhitekturu i dizajn u Zagrebu. Počevši s izložbom Sunčana arhitektura, 2001. godine, zatim Arhitektura niskoeneregetske i pasivne kuće, 2006. godine i trećom Arhitektura kao energana – od pasivne kuće do plus energetske arhitekture, 2009. godine, prikazan je razvoj i napredak ove teme kroz projekte i ostavarenja arhitekture različitih funkcionalnih tipova.
Nakon druge dopune europske direktive Energy Performance in Buildings (EPBD) koju prevodimo kao Energetska svojstva zgrada, naziv „nearly zero“ preveden u „gotovo nulta“ obuhvaća arhitekturu vrlo visoke energetske učinkovitosti, odnosno vrlo male energetske potrošnje i emisija CO2 (i drugih stakleničkih plinova) koju zasigurno najvećim brojem ostvarenja u Europi i svijetu najkvalitetnije predstavlja energetski model pasivne kuće. To potvrđuju istraživanja i iskustva korisnika unatrag više od dvadeset godina. Projektiranje, izvođenje i održavanje pasivne kuće je sve prihvaćenije, jer od samog početka osmišljavanja energetskog koncepta, integralnog projektiranja arhitekture, napredne građevne fizike i instalacijskih sustava, kompetentne i odgovorne izvedbe pa sve do priuštivih i sve kraće isplativih „zelenih“ financijskih ulaganja postaje najbolja praksa i na drugim kontinentima.
Scenarij Europske unije „20 x 20 x 20“ do 2020. godine je moguće ostvariti u mnogim zemljama pogotovo u onima gdje je započela implementacija mjera za ostvarenje visoke energetske učinkovitosti. Svaka će država zasebno odlučiti koja će se razina energetske učinkovitosti proglasiti gotovo nultom.
Gotovo nulta energetskakuća je energetski vrlo štedljiva kuća koja u godišnjem prosjeku ukupnu energiju (toplinska i električna energija) dobija iz sunčeve energije, iako nije neovisna o javnoj energetskoj mreži. Ljeti se višak električne energije odvede (spremi) u mrežu i daje na raspolaganje drugim korisnicima. Zimi se električna energija uzima iz javne energetske mreže. Ljetna bilanca je izravnana. (Iz pojmovnika u knjizi: Pasivna kuća, Martina Zbašnik Senegačnik, SUN ARH d.o.o., Zagreb, 2009.)
Slični su i novi nazivi koji proizlaze iz odnosa energetske potrošnje i posljedice smanjenja emisivnosti; nulta emisijska (nulta ugljična), energetski neutralna arhitektura (zgrada), energetski pozitivna odnosno plus energetska i dr.
Izložba prikazuje izbor projekata za novogradnje različitih namjena i u različitim klimatskim zonama u Hrvatskoj i Austriji. Zajednički nazivnik svim projektima je energetski gotovo nulta arhitektura, jer su projektirani i izvode se kao pasivne kuće
Na pragu ulaska u Europsku Uniju, prvih dvadesetak ostvarenja gotovo nultih obiteljskih kuća i zgrada do kraja 2012. godine u Hrvatskoj, uključujući i dvije višestambene zgrade izvedene u Koprivnici u sustavu POS-a, ukazuju na mogućnost provedbe ciljeva koji se već godinama ostvaruju u naprednim državama.
Više o izložbi pročitajte ovdje.
Ljubomir Miščević
