Hoće li Beograd utopiti 3,1 milijarda dolara?

Krajem lipnja premijer Aleksandar Vučić i arapski investitor Mohamed Alabbar javnosti su u zgradi Beogradske zadruge u Karađorđevoj ulici u Savamali predstavili master plan „Beograda na vodi”.

Kompanija „Eagle Hills”, dio konzorcija “Emaar Properties” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, planira ulaganje od 3,1 milijarde dolara u transformaciju desne savske obale, najvrjednije lokacije i strateškog prostornog resursa Beograda, gdje na oko 90 hektara zemljišta planira podići oko milijun i pol kvadrata stambenog, poslovnog i komercijalnog prostora. Početak radova najavljen je za proljeće 2015. a završetak prve faze u iduće dvije i pol godine, do kad bi se u Savskom amfiteatru trebali izgraditi četiri rezidencijalna nebodera, trgovački centar “Beograd” i “Toranj Beograd” od 210m. U kasnijim se fazama, do 2019., između ostalog planira novo savsko šetalište i centralni park, transformacija Željezničkog mosta u pješački i kulturni distrikt. Obaveze države su priprema terena, uvođenje infrastrukture i eksproprijacija zemljišta, koje neće mijenjati vlasnika već će ga investitor dobiti u zakup.

Savamala, najstariji urbanizirani dio Beograda
Foto: Maja Simov

Dio predmetne lokacije, Savamala, najstariji je urbanizirani dio Beograda, smješten uz desnu obalu Save. Povijesno je obuhvaćao šire područje oko današnjih Terazija, ulica Kralja Milana, Nemanjine i Kneza Miloša pa sve do trga Slavija, dok danas uključuje manji prostor oko Karađorđeve ulice, Brankovog mosta i ulice Gavrila Principa. Virtualna šetnja ovdje .
Urbanizirana početkom 18. st. kada austrougarska vlast seli lokalno stanovništvo iz utvrđenog dijela grada na obalu, nekada je bila elitni dio i trgovački centar Beograda. Procvat temeljen na trgovini i obrtu počinje u prvom dijelu 19. st., kada knez Miloš Obrenović nakon odlaska turske vlasti tamo gradi moderan grad po uzoru na europske. Danas dio šireg područja priobalja koje se naziva Savski amfiteatar, tranzitno je područje gdje prolaze najveće beogradske prometnice, a arhitektura povijesne i kulturne vrijednosti već je desetljećima prepuštena propadanju. U novije vrijeme postaje centar umjetničkog i kreativnog života Beograda, gdje su primjerice smješteni KC Grad, Mikser Festival i Design Inkubator, što s jedne strane znači potencijal za kulturni i socijalni razvoj četvrti, a s druge otvara prostor gentrifikaciji. Loša ekonomska situacija, nedostatak političke volje i neriješena imovinska pitanja nažalost onemogućuju javna ulaganja u infrastrukturu i javne prostore.

Uz slabe institucije budućnost Savamale dugo je bila neizvjesna. Bilo je pitanje vremena kada će se naći na udaru kapitala. Aktualni planovi za razvoj megaprojekta „Beograd na vodi“ izuzetna su opasnost kako za socijalno i kulturno održiv razvoj četvrti, tako i za cijeli Savski amfiteatar, ali i beogradski urbanizam općenito.

Projekt „Beograd na vodi“ predstavljen je uz slogan „Slavimo Beograd“

U svečano otvorenoj Beogradskoj zadrugi (Geozavod), spomeniku kulture izgrađenom 1907. u čiju je obnovu kompanija „Eagle Hills“ uložila oko 2,5 milijuna dolara, postavljena je maketa „Beograda na vodi”. Ovu je investiciju uz slogan „Slavimo Beograd“ Vlada proglasila projektom od strateškog interesa koji će pokrenuti cjelokupno gospodarstvo zemlje. Projekt originalno nastao za izbornu kampanju Srpske napredne stranke u 2012., u konačnom je obliku predstavljen prvo u Dubaiju, a onda u proljeće ove godine i na međunarodnom sajmu nekretnina u Cannesu, ali ne i na beogradskom Salonu arhitekture. Domaća stručna i zainteresirana javnost nikad nije imala pristup njegovom razvoju. O njemu nikad nije vođena javna debata, nisu organizirane tribine niti je javnosti predočena analiza koja ga na bilo koji način opravdava.

 „Beograd na vodi“ za Vladu je projekt od strateškog interesa koji će pokrenuti gospodarstvo

Arhitekt Bojan Kovačević u tekstu „Ostrvo na obali hrome reke“ govori o konceptu „Beograda na vodi“ viđenog isključivo kao ekonomski projekt, koji ignorira strateško planiranje te infrastrukturne, prometne, populacijske i ostale parametre takve izgradnje. A pita se i kome treba ta dvomilijunska kvadratura konfekcijske arhitekture kutija za cipele. Intervju s njim možete pročitati ovdje.
Arhitekt Branko Bojović, urednik časopisa „Izgradnja“, u kritičkom tekstu „Diletantizam kao urbanizam – Beograd na vodi“ (koji možete naći ovdje ) negira i tehničku održivost projekta, što urbanisti u projektu vide već na prvi pogled. U prvom se redu bavi problematikom Save: neke od intervencija u okviru projekta bitno mijenjaju karakter toka rijeke i način njezinoga korištenja, a koncepcija pješačkog mosta koja ne poštuje visinske propise ukida je kao plovni put.

Projekt zbog kojeg se mijenjaju planovi i ukidaju natječaji

Isključivo za potrebe realizacije projekta u lipnju je izrađen Nacrt Izmjena i dopuna Generalnog plana Beograda 2021. koji ukida međunarodni urbanistički natječaj za područje Savskog amfiteatra, tj. za uređenje desne i lijeve obale Save, predviđen GUP-om iz 2003. Za Udruženje arhitekata Srbije to je zadnja linija borbe. Potpuno se ukida i Studija o visokim objektima koja propisuje katnost (područje se nalazi u zoni zaštićenih vizura), kao i obavezna proporcija javnih površina na ovom području, a omogućava se izmještanje Glavnog željezničkog kolodvora i pruge u Savskom amfiteatru bez obaveze da se izgradi sva potrebna infrastruktura koja bi ih zamijenila.
Dr. Borislav Stojkov, voditelj tima za izradu prostornog plana Republike Srbije i koordinator mreže znanstvenih institucija prostornog planiranja središnje i istočne Europe, za „Politiku“ je izjavio da je međunarodni ili bilo kakav natječaj etička, a ne pravna norma, koja kaže da za najosjetljivije dijelove grada, pa čak i za najosjetljivije objekte, treba izabrati najbolje rješenje. Međutim, za strateški investicijski projekt institut natječaja je nepotreban.

Šestosatna Skupštine grada Beograda na kojoj su građani argumentirali preko 1 200 primjedbi na izmjene GUP-a zbog „Beograda na vodi“

Na inicijativu “Ko gradi grad” i “Ministarstva prostora”, dva kolektiva koja se bave mogućnostima uključivanja građana u urbani razvoj, 4. srpnja je u Kulturnom centru Rex radni stol na kojem je stotinjak stručnjaka i građana podijeljenih u četiri radne grupe (natječaj; željeznica; javni prostor i objekti javne namjene; vizure) zajednički 15 stručno i pravno utemeljenih primjedbi na planirana rješenja Nacrta, nakon čega je grupa od oko 200 ljudi Gradskoj upravi predala preko 1000 pisanih primjedbi.

Javna sjednica Komisije za planove Skupštine grada Beograda na kojoj su primjedbe razmatrane održana je 22. srpnja. Više od šest sati građani su ih argumentirali pred Komisijom i izrađivačem izmjena, Urbanističkim zavodom Beograda. Prema osvrtu Žarke Radoje (pročitajte ovdje), većinu od preko 1 200 primjedbi koje je, između ostalog, podnijela i 21 javna institucija, izrađivač je odbacio. Iz „Ministarstva prostora“ kažu da su odgovori bili šturi i generički, u neskladu s važećim pozitivnim propisima i principima urbanističkog i prostornog planiranja, da ne uzimaju u obzir predočenu argumentaciju, a često ni elementarne osnove logike – uz proceduru koja je samo formalno demokratska. Ističu da se bez ikakvog (zakonskog i stručnog) utemeljenja brišu i mijenjaju odredbe GUP-a iako se ništa drugo, osim pojavljivanja potencijalnog investitora, nije promijenilo u uvjetima koji su odredili njegov originalni sadržaj. Sjednica Skupštine grada Beograda na kojoj će se odlučivati o Prijedlogu izmjena i dopuna Generalnog plana Beograda 2021 je u četvrtak, 18. rujna.
Neki arhitekti se nadaju da je projekt ipak samo fatamorgana, a „Ko gradi grad“ i „Ministarstvo prostora“ poručuju: „Možda je protivnik jači, a borba duga i teška, ali mi smo ti koji će živeti sa posledicama. Pred nama je još puno proceduralnih, pravnih i simboličkih instanci u kojima trebamo da reagujemo. Pored nas je još puno sugrađana koje treba ohrabriti da se uključe odbrani zajedničkih interesa. Beograd nema nikog drugog osim nas samih!“

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija