U samom centru Rijeke, u neposrednoj blizini Kosog tornja, još od 60-ih godina traju arheološka iskapanja gdje su pronađeni ostaci ranokršćanske bazilike iz 5.stoljeća, kao i izuzetno vrijedni elaborirani  mozaici koji upućuju na sustav antičkih termi. Specifičnost nalazišta u samom centru grada zahtijeva njegovo pomno promišljanje u vidu prezentacije, ali i čuvanja vrijednih nalaza. Prije nekoliko tjedana proglašeno je pobjedničko rješenje upravo te čestice, gdje se tražilo idejno rješenje za uređenje Trga pul Vele crikve u riječkom Starom gradu.

Prostor obuhvaćen natječajem u organizaciji DAR-a i Grada Rijeke, zahvaća površinu od oko 1.300 kvadrata, a osim Trga pul Vele crikve uključuje dijelove Užarske ulice, Ulice Janeza Trdine i Ulice Đure Šporera.

Odabirom žirija, pobijedio je rad Igora Franića i njegovog Studija za arhitekturu. Drugom nagradom nagrađen je rad Nikole Bašića, a trećom rješenje Vesne Milutin, Zorislava Petrića i Jurice Sinkovića.

Rad Igora Franića predstavlja pomalo hrabriji istup u javni prostor – stvarajući ritmičnu plohu od naizmjence drvenih, staklenih, betonskih i čeličnih vodoravnih traka, uzdižući i otvarajući plohu ovisno o sadržaju i  terenu. Žiri je za navedeno rješenje istaknulo kako je riječ o radu koji odgovara na gotovo sve tražene zahtjeve natječaja i stvara novu dodanu vrijednost gradu, ističući se visokom oblikovnom kvalitetom i konceptualnom složenošću. S Igorom Franićem napravili smo „blic“ intervju u kojem je detaljnije objasnio parametre kojima je bio vođen u oblikovanju idejnog rješenja ovog iznimnog prostora u Rijeci.

Koliko je kompleksno pristupiti promišljanju prostora riječkog trga i vrijednog nalazišta u sebi sažima iznimni povijesni i kontekstualni značaj- kojim ste se idejama vodili u oblikovanju?

Osnovne odrednice bile su: zatečeno mjerilo, intimna dimenzija, dinamično kretanje, interijerski ambijent, te skoro nadrealna teatralnost kosog tornja, kao i vertikalnost rubova, a manje ploha, okolne izgradnje. S jasnom integracijom arheološkog nalaza i njegove prezentacije  željeli smo naglasiti slojevitost prostora. Zatečena urbana zona tretiranjem horizontale i postavom strogog i usmjerenog ritma dobiva jedinstvenost, jednoobraznost unutar koje su definirani i način prezentacije mozaika, ali i nova urbana oprema koja se postavlja na trgu.

Oblikovanje Trga pul Vele crikve donekle oblikovno podsjeća na vaš nikada realizirani projekt platoa Pila u Dubrovniku. Čini mi se da su neke slične strategije korištene u promišljanju obe površine. Je li možda oblikovanje Trga u Rijeci donekle derivat dubrovačke ideje, ovaj put s ciljem izvedbe?

Ta dva projekta nemaju baš nikakvu sličnost. U ta dva zadatka postavljaju se potpuno drugačija pitanja, pa su naravno i pristupi, a time i sami odgovori drastično različiti. Postoje slučajevi kad se neka ideja dalje derivira i razvija,  ali ovdje to nije tako,  jedino im je slično da se radi o otvorenim prostorima, a ne objektima.

Koja konceptualna potka stoji iza oblikovanja plohe, gdje se repetitivni motiv linija transformira ovisno o terenu ili značenju mjesta? Zanimljiv je teatarski element koji spominjete u opisu. Je li srednjovjekovno kazalište donekle bilo inspiracija?

Ne, srednjovjekovno kazalište nije bila direktna inspiracija, mada se neka poveznica može iščitati i na taj način interpretirati. Kao što je već naglašeno mjerilo ovog prostora bilo je važno, ali htjeli smo uspostaviti element koji objedinjuje sve, cijelu plohu, način prezentacije i ostale elemente koji su bili zadani. Na ovakav način ploha postaje element koji definira, objedinjuje prostor, a vertikalnom pomakom, otklopom postavljene struktura (u obliku malih intervencija kao rasvjeta, klupa ili info pano) nagovještava se definirana praznina, onaj neizgrađeni dio grada.

Je li omogućen ulazak na nalazište in situ?

Ne, mozaik se nalazi cca 1m ispod hodne plohe. Otklapanjem pojedinih segmenata omogućen je  servisni pristup.

Na koji način po danjem svjetlu dolazi do izražaja arheologija-noćno reflektorsko svjetlo čini mi se kao odličan kontrast i snažan fokus na plohu?

Restaurirani mozaik trebalo je,  u skladu s uvjetima zaštititi od direktnog osunčanja. Predmetna zona u većem  dijelu dana je unutar hladovine okolnih kuća. Preostala zaštita od sunca i direktnog osvjetljenja postignuta je opet trakama i to drvenim nosačima iznad arheologije. Unutar tako osiguranog zasjenjenja preciznim proračunom i postavom umjetne rasvjete ( koja je ovisno o vanjskim uvjetima dimabilna ) moguće je i u toku dana svjetlosno naglasiti prostor ispod hodne plohe. Postavom rasvjetnih elemenata to je projektom i definirano.


* 1. nagrada – Igor Franić

U nastavku pogledajte nekoliko prikaza druge i treće nagrade, a detaljnije o prvonagrađenom pogledajte na stranici ureda.


* 2. nagrada – Nikola Bašić


* 3. nagrada – Vesna Milutin, Zorislav Petrić i Jurica Sinković


TAGS: arhitektura, Igor Franic, natječaj, Rijeka, studio za arhitekturu,


Share |