ntervju: Sissil Gromholt, PUSHAK

Premda su se udružile tek prije godinu dana, mladeNorvežanke Gyda Drage Kleiva, Camilla Langeland, Sissil Morseth Gromholt iMarthe Melbye, okupljene u arhitektonskom studiju PUSHAK,  nametnule su se svojim kreativnim pristupom na važnim,nacionalnim natje?ajima i ubrzo su zaslužile me?unarodno priznanje kad ih jeWallpaper uvrstio me?u pedeset najboljih mladih ureda u svijetu. Diplomirale suna Arhitektonskom fakultetu u Oslu, a repertoar njihovih realizacija ?ineraznovrsni arhitektonski i urbanisti?ki projekti (od mostova i instalacijskihpostaja uz cestu do stambene arhitekture ). Jedan od važnijih podru?ja interesaim je održivost, što su dokazale osvajanjem prve nagrade na idejnom natje?ajuSvjetske konferencije za obnovljivu energiju. U mnogim me?unarodnim ?asopisimaza arhitekturu i hortikulturu objavljene su njihove stanice uz cestu Lillefjordi Snefjord, a pozornost su privukle i originalnim prenamjenama mostova.

*200 Dwellings and a Kindergarten, Oslo, Norveška

Razgovarala:  TenaPetrovi?

Jeste li razmišljali oprojektiranju skloništa, autobusnih stanica ili klupa u gradskom okruženju, usamom gradu?

Smatramo to zanimljivim. Skloništa i društveni prostoritako?er su dio gradskog programa. Iako bi vjerojatno izgledali druga?ije.

Zdrav nam razum govori da jejednostavnije graditi takve manje objekte od uobi?ajene arhitekture biste lise složili? Jeste li se rade?i na ovim stajalištima susreli s odre?enimpoteško?ama koje bi ukazale na suprotno?

Program turisti?kih prometnica izvrsna je škola za mladearhitekte. Naru?itelj se fokusira na kvalitetnu arhitekturu, dok manji formatomogu?uje kontrolu nad svakim segmentom projekta. Dakle, na svaki kvadratnimetar utrošili smo mnogo sati jer svaka situacija zahtijeva jedinstven odgovoru smislu konteksta i programa.

*Reinoksevatn rest stop, Nordkynnhalvøya, Finnmark, Norveška

Jedna od najvažnijih zna?ajkiarhitekture je rad s prostorom biste li rekli da ovi objekti samoobilježavaju ili probijaju prostor, a ne zatvaraju ga?

?esto se vra?amo raspravi o ”nemirnom” prostoru. Idealnimodernisti?ki prostor je neprekinut, nesmetan prostor. Danas nešto od togideala pronalazimo u proto?nim prostorima ili tranzicijskim prostorima.Smatramo da su nam potrebni zatvoreni ili poluzatvoreni prostori, ili moždaidealna kombinacija. Adolf Loos uspio je spojiti i jedno i drugo u svojem ”Raumplanu”,a nešto od tih zna?ajki može se na?i i kod Wrightovih zgrada. Suvremeni prostor?esto je previše nemiran, stvoren samo za protok.

Je li se vaše poimanje prostorapromijenilo dok ste gradili stajališta morali ste uzeti u obzir gotovobeskrajan prostor, prirodno okruženje bez ograni?enja. Kako ste gledali naprostor budu?i da su prostorne dimenzije u ovim slu?ajevima razli?ite nego koduobi?ajene arhitekture?

Nismo mnogo razmišljali o ovome, u Norveškoj beskrajanprostor nije neka egzotika…

*Crkva Bøler , netje?ajni projekt

Kada Bernard Tschumi govori osvojim lažnim ruševinama u pariškom parku La Villette, naziva ih pokreta?imaprostora biste li mogli povu?i paralelu sa svojim stajalištima?

?itava inicijativa turisti?kih prometnica može se smatratipokreta?em na širokom prirodnom teritoriju, no nismo stru?njaci za Tschumija…Zanimljivo je da su Tschumi i njegova teorijski usmjerena generacija uvelisvojevrsnu smrt ideala arhitekta genija, gdje oblik i prostor nastaju izdijagrama. To je osloba?aju?i stav koji su mnogi iz naše generacije prihvatili.Projekt Rommen pokazuje nešto od ovoga u dijagramima kuta pada svjetlosti.Istovremeno se ne plašimo oblikovanja ili, ako ho?ete, formalizma. Oblik iprostor uvijek su izbor.

Autori ste stambenog projektaImagine Rommen, smještenog u predgra?u Osla, možete li nam re?i nešto o tome? Skakvom ste idejom zapo?eli taj projekt, odnosno što je bila po?etna to?kanaselja?

Otvoreni natje?aj koji je raspisala op?ina zasnivao se napostoje?em urbanisti?kom planu, a zahtijevao je održivi razvoj. Unutar tihgranica usmjerili smo zgrade prema jugu uz ograni?enje od 30 stupnjeva od samogjužnog smjera kako bismo iskoristili pasivnu solarnu energiju i nagnuli krovoveza optimalnu uporabu aktivne solarne energije. Svi?aju nam se prostori nastaliizme?u tih zgrada zahvaljuju?i ovim sredstvima. Zelinilo se koristi kao zaklonod sunca u ljetnim mjesecima. Projekt je prili?no daleko odmaknuo, uz standardpasivne ku?e i uporabu raznih rješenja održive energije. Osim održivosti,program je tražio i da ve?ina stanova bude prilago?ena korisnicima u invalidskimkolicima, što nije loše za samu arhitekturu, no ?ini se preambicioznim zaprojekt koji ?e se prodavati komercijalnim ulaga?ima.

Imagine Rommen prili?no jeudaljen od centra Osla smatrate li to prednoš?u ili nedostatkom?

Nedostatak je što je samo podru?je izolirano u tipi?nomodernisti?ko projektantskom dijelu grada. Nalazi se izme?u autocesta,industrijske zone i monofunkcionalnih stambenih predgra?a, što ga lako ?inispavaonicom po danu, uz ?estu uporabu automobila. Vjerujemo u mješovitunamjenu, no to možda u ovom kontekstu nije izvedivo. A to op?enito nije baš,nažalost, slu?aj u norveškom urbanizmu.

*Storeberget reststop, Havøysund, Norveška

Cijeli intervju pro?itajte u novom broju ?asopisa ?ovjek iprostor