Kengo Kuma i Kazuyo Sejima sanjaju budućnost Visa

Vis unazad nekoliko godina svakoga rujna, kad većina „ispari“ sa škoja, uvijek iznova oživljava na poseban način – kroz Anatomiju otoka. Riječ je o petogodišnjem programu započetom 2012. koji provodi istoimena udruga kroz ciklus seminara i radionica te pratećih projekata, a svake se godine organizira i simpozij s predavačima raznih struka iz Hrvatske i svijeta.

Što je osmišljeno u tom „otočkom svemiru“ u protekle tri godine i što sve još tek slijedi, predstavljeno je na izložbi „Vis i anatomija otoka“ autora, ujedno i „tate“ Anatomije, arhitekta Boška Budisavljevića, otvorenoj ovoga utorka u Galeriji Modulor u zagrebačkom Centru za kulturu Trešnjevka u organizaciji Anatomije, udruge Provislo, Grada Komiže te suorganizaciji Lokalne akcijske grupe škoji i Instituta za etnologiju i folkloristiku uz pokroviteljstvo Grada Visa.

B.Budisavljević, S. Martinović Kunović, I.Niemčić

Vis i Anatomija otoka

Tijekom njezina trajanja, sve do druge polovice ožujka, bit će održana i predavanja s gostima-predavačima sa suradničkih institucija, nakon čega se izložba, koja prikazuje dosadašnje rezultate i prijedloge te foto-dokumentaciju nastalu tijekom trajanja projekta, vraća na Vis pa seli na kopno u Split i potom putuje dalje u Ljubljanu, Graz, Pariz i Tokio, a riječ je o gradovima iz kojih su dolazili predavači i studenti na simpozije i radionice.

Izložba „Vis i anatomija otoka“ sastoji se od dva dijela: u prvom se prikazuje kratka povijest otoka Visa, karakteristični objekti graditeljske baštine i elementi bioraznolikosti otoka, ali i bogata aktualna kulturna djelatnost otoka kroz plakate kojima se najavljuju događanja, a u drugom dijelu su prikazani studentski radovi s radionica, koji pokazuju mogućnosti podizanja kulturne ponude arheoloških lokaliteta i povezivanja otoka s tim sadržajima.

Vis nekad i danas

„Zanimljivost predloženih studentskih radova je u tome što se njima ne predviđa gradnja novih objekata, već se rješenja nalaze u različitim vrstama jednostavnih, efektnih i korisnih intervencija na lokalitetu grčke Isse te drugim otočkim lokalitetima u danas gotovo nenastanjenim viškim selima, kao i na zapuštenim prostorima grada Visa i Komiže“, ističe Budisavljević.

Otvarajući izložbu prisjetio se kako je Vis „otkrio“ još 70-ih godina prošloga stoljeća da bi potom povremeno dolazio kroz sljedećih 30-ak godina i konačno mu se vratio u penziji. Uživajući u ljepoti tog prelijepog, očuvanog škoja, pala mu je na pamet „anatomija otoka“ kojom bi se „pokušalo na neki drugačiji način sagledati otok i njegove probleme, dalje od uobičajenog okvira mora, sunca, dobre spize i vikendica“.

Ideja Visa

Vis je tako postao jedan od rijetkih otoka koji nastoji kroz simpozije i radionice promišljati svoju budućnost tako da se kombinacijom znanstveno-stručnih izlaganja i praktičnih prijedloga nastoje obuhvatiti osnovna područja budućeg razvoja otoka te izraditi rješenja za razne viške „situacije“, s velikim žarom objašnjava „tata“ Anatomije, kako su Budisavljevića od milja prozvali kolege, otkrila je etnologinja Iva Niemčić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ujedno i jedna od suradnica u udruzi Anatomija otoka.

Dizajn simpozij

Naime, viško-zagrebačka udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj proizašla je iz sekcije Anatomija otoka udruge Lavurat za poja iz Podšpilja na otoku Visu, koja se bavi revitalizacijom života u selima otoka Visa i na otocima viškog arhipelaga. „Anatomija je osnovana kao udruga nakon što je prerasla lokalnu otočnu udrugu i krenula se temama baviti interdisciplinarno i međunarodno, s osnovnim ciljem formiranja međunarodne platforme za istraživanje i razvoj otoka kao aktivnog sudionika u afirmaciji života na otocima, pri čemu su dobrodošli svi koji se u tome prepoznaju i misle da mogu pridonijeti radu udruge i otocima“, naglasila je Niemčić.

Vis

O međunarodnom karakteru i zanimanju za projekt više nego dovoljno govori niz stručnjaka s raznih područja, poput arhitekture, urbanizma, geografije, ekonomije, arheologije, etnologije i kulturne antropologije, sociologije i agronomije, koji su održali predavanja na simpozijima. Među njima su i poznati japanski arhitekt i arhitektica Kengo Kuma i Kazuyo Sejima, a teme izlaganja odnosile su se na arheološke, povijesne, arhitektonske, urbanističke i gospodarske aspekte otoka Visa, ali i nekih drugih sredina. Također, svake godine na radionicama sudjeluju studenti arhitekture s arhitektonskih fakulteta iz Zagreba, Splita, Slovenije, Japana, a od 2014. sudjeluju i studenti s fakulteta iz Pariza i Graza, ali i Kine, Austrije, Italije i drugih zemalja.

Nova Issa, idejno rješenje

Vis je, podsjeća Budisavljević, osnovan 500 godina prije Pariza i oko 700 godina prije izgradnje Dioklecijanove palače u Splitu pa ono što izaziva iznenađenje jest „zašto takav izniman lokalitet nije istražen onako kako zaslužuje“, pita se Budisavljević, čija je prva tema 2012. bila upravo grčka Issa, polis osnovan u 4. stoljeću prije Krista, a istraživalo se na koje se načine taj lokalitet može uklopiti u kulturnu i turističku ponudu grada Visa te njegovu atraktivnost dovesti na svjetsku razinu.

Idejno rješenje za Tvornicu baštine

Podselje, idejno rješenje za Mali društveni centar

Sanacija i revitalizacija gradskih područja Visa i Komiže bile su tema simpozija i radionica 2013. godine, a 2014. Anatomija se posvetila unutrašnjosti Visa, odnosno 12 viškim selima sa zaseocima u kojima je početkom 20. stoljeća živjelo 2000 stanovnika, dok ih je danas svega 250. Ove godine tema će biti odgovorni turizam u smislu njegove sinergije s cjelogodišnjim životom otoka te novim turističkim sadržajima u starim zdanjima. Iduće godine simpozij će se baviti budućnošću otoka – proizvodnjom, obrazovanjem, ekologijom i obnovljivom energijom, dok će tema radionice biti prezentacija idejnog projekta „Nova Issa – centar otočkog života i kulture“, najavio je Budisavljević.

Zelena šetnica, Komiža, Vrt na ulazu u Komižu

Kruna petogodišnjeg rada trebalo bi biti osnivanje Međunarodnog centra za otočni život i kulturu na Visu, sve u cilju sprečavanja turizma, kako se našalio, te kazao da će zadaća tog Centra biti realizacija 50-ak projekata nastalih u studentskim timovima tijekom (tada već) petogodišnjeg programa.

Valja reći i da je u sklopu programa predviđen projekt „Urbanistička topografija otoka Visa“ kojem je cilj izrada monografije o graditeljskoj baštini Visa, u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti iz Zagreba, a poseban projekt je i „Grčka keramika“, kojim se planira izrada replika primjeraka grčke keramike pronađene na otoku. Odabrani predmeti, čija je izrada povjerena Višoj građevinskoj školi – odjel keramike iz Bedekovčine uz nadgledanje kvalitete stručnim okom arheologa Borisa Čarga, voditelja muzejske zbirke na Visu, bili bi namijenjeni prodaji kao suveniri i pokloni za razne prigode.