
Grad s tisuću lica, jedan je od nadimaka koje nosi Marseille. Neka od tih lica su nogometni klub i mediteranski ugođaj koji uključuje atmosferu oko luksuznih jahti u gradskoj luci, gužvu i buku velikih tržnica, ali i veliki broj imigranata iz država Magreba. Imigranti su Marseillu donijeli i nadimak najveći grad sjeverne Afrike, nadimak koji su mu pogrdno dodijeli oni koji se ne nose najbolje s kulturnom različitošću, ali koji znakovito ukazuje na kulturne veze ovog mediteranskog grada s Afrikom. Sve u svemu, do sada Marseille nikada nije bio poznat kao bitno kulturno središte. Međutim, godine 2013. Marseille će zajedno s Košicama, nositi titulu Prijestolnice kulture Europe, što znači da bi se percepcija ovoga grada trebala značajno promijeniti.

U više navrata smo pisali se kako velika svjetska događanja poput Olimpijskih igara, EXPO-a i svjetskih prvenstava obračunavaju s problemima gradova domaćina, često bez velike socijalne osjetljivosti. Kao i Rio, Marseille je grad siromaštva i trgovine drogom. Zbog čak 40% nezaposlenosti među mladima i 20% stanovništva na rubu siromaštva u nekim četvrtima, dilanje drogom za mnoge je jedini izvor prihoda. Takva situacija prošle je godine dovela do 20 ubojstava vezanih uz narko dilere. Iako mnoštvo policajaca kontinuirano patrolira gradom, policija je bila primorana čak tri godine za redom mijenjati šefove. Grad je odlučio da se nova prijestolnica kulture mora obračunati s narko kriminalom.

Jean-François Chougnet, direktor programa Marseille-Provance 2013, vjeruje da će kulturni program osigurati gradu željenu promjenu. Političari su prepoznali da kultura privlači biznis i turiste pa gradske vlasti trenutno ulažu 800 milijuna € u izgradnju novih muzeja, proširenja postojećih i prenamjenu zapuštenih industrijskih struktura u kulturne centre, te dodatnih 90 milijuna € za kreativne programe. Najveće zalogaje iz tog budžeta svakako su uhvatili veliki i upečatljivi projekti Muzeja civilizacija Europe i Mediterana (MuCEM), izložbeni prostor Regionalni centar Mediterana (CeREM) i konzervatorij Aix, u izvedbi arhitektonskih ureda Rudya Ricottija, Stefana Boerija i Kenga Kume.

Premda postoje prigovori na račun takve raspodjele budžeta, u Marseilleu niti nezavisna kultura nije ostala zakinuta. Tako će npr. umjetnički kolektiv La Friche-La Belle de Mai, smješten u nekadašnjoj tvornici duhana koja je postala trendovsko okupljalište upravo zahvaljujući kolektivu koji ju je zaposjeo, dobiti sredstva za potpunu obnovu i proširenje svog centra. Uz 70 grupa koje danas čine sam kolektiv, za 2013. godinu dobit će i sredstva za gostovanje 40 umjetnika i umjetničkih grupa s područja cijelog Mediterana. U Marseillu financiranje nije zaobišlo ni ulične izvođače, cabaret grupe i ostatak popularne kulture.

Dio programa je usmjeren i na urbani okoliš Marseilla. Jedan takav projekt je i Grand Route 2013. Osmislio ga je Baptiste Lanaspeze, a zapravo se radi o šetnici dugoj 260km koja vodi kroz napuštene industrijske i trgovačke zone okolice Marseila, daleko od uobičajenih turističkih atrakcija. Hodanje tako postaje izvedbena umjetnost, a urbane pustopoljine Marseilla – muzej na otvorenom.

Osim okoliša grada, projekt Marseille-Provance 2013 posebnu važnost u daje multikulturalizmu te se očekuje poticanje afričke kulture koju su imigranti donijeli gradu. Također, 400 predviđenih događanja, izložbi i koncerata odvijat će se i u drugim gradovima u regiji. Tako će godina Marseilla kao kulturne prijestolnice pozicionirati na kulturnoj mapi Europe cijelu regiju, od Arlesa do Aix-en-Provancea i Aubagnea,
Ipak, vjera koju imaju direktor programa Chougnet i gradonačelnik Jean-Claude Gaudin da će kulturom iskorijeniti kriminal i riješiti socijalne probleme, nailazi i na kritike. Benoît Gilles, novinar dnevnika La Marseillaise, smatra da bi 2013. mogla donijeti dodatno isključivanje ugroženih skupina te tvrdi: “gradnja muzeja i organizacija kulturnih događanja neće djelovati kao čarobni štapić kojim se može sve dovesti na svoje mjesto.” Što će se uistinu dogoditi u Marseillu, vidjet ćemo kroz godinu dana.

