Male intervencije za poboljšanje kvarta

U petak, 11. listopada, završena je petodnevna radionica Akupunktura Varoša u Splitu. Splitska radionica posljednja je u nizu radionica projekta Akupunktura grada nakon Skoplja, Beograda, Zagreba i Sarajeva. Priču je započela sekcija mladih Društva arhitekata Zagreba na inicijativu Renea Lisca i Kristine Careve koji su shvatili značaj malih, preciznih intervencija u tkivu Zagreba. Njima se detektira specifičan problem i nudi inteligentno rješenje u okvirima vrlo malog budžeta. Kako je povratna reakcija na inicijativu bila vrlo pozitivna i ukazivala na jak potencijal projekta koji je u svjetskim urbanim sredinama česta metoda revitalizacije grada, Društvo arhitekata Zagreba prijavljuje projekt na program EU-a Culture 2007-2013 te pronalazi partnere u regiji. Nakon odobrenih sredstava EU-a i Ministarstva kulture, projekt se iz godine u godinu dokazuje kao uspješna franšiza, rješavajući probleme gradskih sredina na način koji nije uobičajena praksa na ovim prostorima te afirmirajući interdisciplinarnu i regionalnu suradnju mladih stručnjaka iz polja arhitekture, dizajna i umjetnosti.

Za prostorni okvir radionice u Splitu, u organizaciji Frane Dumandžića, Maje Karačić i Dragana Žuvele, odabran je Varoš, jedno od gradskih naselja razvijenih u predgrađu oko povijesne jezgre Splita u 16. stoljeću, za vrijeme turskih osvajanja, kad značajan broj stanovništva traži zaštitu naseljavajući se uz gradske zidine. Ta naselja (Varoš, Lučac, Dobri i Manuš) rastu bez urbanističkog plana, prateći konfiguraciju terena i srednjovjekovne zemljišne regulative. Struktura Varoša struktura je tipičnog mediteranskog sela: karakteriziraju je gusta izgradnja s mnoštvom obiteljskih kućica formiranih oko zajedničkog dvora, uske uličice, izostanak većih otvorenih površina što rezultira odvijanjem javnog života na ulici i dvoru čime oni postaju jednako bitan element naselja kao i zatvoreni prostori. Nakon bombardiranja Varoša u Drugom svjetskom ratu na mjestu ruševina otvaraju se nove, veće javne površine koje se pretvaraju u parkove i poljane te postaju fokusne točke varoškog života. Proteklih godina te točke sustavno su zanemarivane i okupirane terasama kafića i restorana ili pretvorene u odlagališta. Cilj radionice je prepoznavanje tih neartikuliranih urbanih džepova uz oživljavanje njihovog značaja i čitavog identiteta Varoša.

Postavlja se pitanje zbog čega je za intervenciju ovog tipa odabran baš Varoš. Noviji, istočni kotari Splita su u izuzetno nezavidnoj poziciji zahvaljujući planskim i infrastrukturnim pogreškama pa se nameću kao prvo problematično područje grada. Organizatori radionice smatraju da se takvi problemi moraju rješavati jačim zahvatima i da bi metodom akupunkture željeni rezultat revitalizacije grada izostao. Samo mjerilo Varoša, gusta morfologija i blizina gradske jezgre najbolje odgovaraju osnovnom konceptu Akupunkture: poduzimanju malih intervencija s velikim efektom.
Prije samog početka radionice obavljeno je mapiranje Varoša kojim su evidentirani svi postojeći sadržaji naselja, a uključivalo je i suradnju s učenicima OŠ Marjan koji su dali svoje viđenje problema Varoša, što je znatno pomoglo stranim stručnjacima u percepciji ovog dijela Splita.

Tijekom prva dva dana radionice sudionici su obilascima lokacije, razgovorom sa stanovnicima i predavanjima stručnjaka iz područja arhitekture, urbanizma i civilnog sektora koji vrlo dobro poznaju problematiku Varoša i ovakvog tipa intervencija u urbano tkivo primili značajan input za početak razmišljanja o zahvatima. Tako su Snježana Perojević i Frane Dumandžić kao arhitekti i stanovnici Varoša dali svoje viđenje naselja pregledom povijesnog razvoja i današnje situacije, aktivist Vjeran Piršić upoznao ih je sa važnošću civilnog aktivizma, ključnim pitanjima koje ono povlači i problemima na koje bi mogli naići u realizaciji radova, a Nikola Bojić približava akupunkturnu metodu iščitavanja potencijala grada pregledom situacionističke prakse od Guya Deborda do Crvenog Peristila.
U srijedu su sudionici podijeljeni u pet grupa iznijeli prve prijedloge intervencija koje su do petka dorađivane za finalnu prezentaciju. Problemi koji su se pokazali najinspirativnijima su revitalizacija javnih površina, borba protiv uzurpacije tih prostora koja se dogodila porastom potrebe za parkirnim mjestima i dominacijom privatnog interesa nad javnim, te pokušaj učvršćivanja identiteta Varoša u kompletnoj slici Splita. Neke od intervencija bave se i uočenim sociološkim fenomenima, poput grafitiranja, javnog uriniranja, nemara za javno i kulturno dobro, što je izuzetno zanimljivo s obzirom na specifičan mentalitet Splićana. Tako su reakcije Varošana na prijedloge sudionika bile vrlo različite, od entuzijastičnog odobravanja do nepovjerljivosti i straha, što će postati zanimljiva problematika tijekom realizacije i perioda prihvaćanja projekta.

Mnogi Varošani prisustvovali su i finalnoj prezentaciji u dvorani OŠ Marjan koja je ovom prilikom bila popunjena do posljednjeg mjesta. Predstavnici grupa branili su svoje ideje pred mještanima i članovima žirija, kojeg čine Ana Đeldum (Grad Split), Ana Grgić i Alen Harapin (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu), Ivica Mitrović (Umjetnička akademija u Splitu) te Dean Stubnja (Društvo arhitekata Splita). Nakon vijećanja, stvorena je rang-lista intervencija kojom prednost u realizaciji dobiva prvih pet radova, no ukoliko sredstva i prilike to budu dopuštale, izvodit će se i preostali radovi s obzirom na poziciju na listi. Kako je ostvarena iznimno dobra suradnja DAS-a, gradskog kotara Varoš i Grada (projekt ima službenu podršku gradonačelnika Ive Baldasara), Splićane očekuje produktivna zima u iščekivanju prvih realizacija koje bi trebale biti gotove do proljeća.
U nastavku predstavljamo pobjedničke radove riječima autora:

1.DISS THE PISS

grupa: Varoške mačke, mentori: Dijana Dimitrievska, Edin Omamović

“Problem javnog uriniranja jedna je od najčešćih pojava u rahlim i zgusnutim naseljima poput Varoša. Taj problem osobito smeta u vrijednom kontekstu poput okruženja crkvice sv. Mikule. U kutku koji je evidentiran kao uhodano ‘mjesto zločina’ koristimo postojanje fotokluba Galerije Moment kako bismo kombinacijom senzora pokreta i fotoblica na humorističan način upozorili građane na brigu o javnom prostoru.”

1. SIDIĆ

grupa: Kate & Iznenadne Oaze, mentori: Daša Spasojević, Emir Kapetanović

“Projekt podrazumjeva dodavanje multifunkcionalnog elementa zidiću koji uokviruje praznu parcelu. Ovaj prostor je nekoć služio okupljanju susjeda i druženju, ali se zbog njihovog međusobnog konflikta trenutno koristi kao parking. U razgovoru s njima smo saznali da postoji želja i potreba za vraćanjem ovog sadržaja. Projekt je moguće izvesti u nekoliko faza, jer je svaki dio poseban i može stajati sam za sebe. Njihovom kombinacijom stvaraju se situacije za druženje susjeda, a sastoji se od gradela, radne plohe, prostora za igru, čitanje, ostavljanje novina i slično.”

2. SMOJIN TEATAR

grupa: Baluni, mentori: Nikola Bojić, Tomislav Soldo

“Miljenko Smoje svojim je životom i djelom stvarao okvire kojima je obične ljude iz malih dalmatinskih mjesta činio velikima i važnima. Ova prostorna instalacija odaje počast velikom Dalmatincu. Počinje u uskoj ulici koja nosi njegovo ime, a koja vodi posjetitelja do širine pretvorene u mali mediteranski teatar. Instalacija se sastoji od nekoliko elemenata koji uokviruju prolaznike, arhitektonski ambijent te služe kao projekcijska platna ili pozadina za lokalne kulturne programe. Smoje nažalost više nije među nama, ali baština koju je za sobom ostavio postala je okvir za razumijevanje humane veličine malog dalmatinskog mista.”

3. BALUN IDEJA

grupa: Baluni, mentori: Nikola Bojić, Tomislav Soldo

“Znate li za neki zapušten prostor koji bi mogao postati novi park?
Imate li ideju za koncert ili neko događanje koje bi se tamo dogodilo?
Sigurno znate za neki problem u svojoj ulici i barem vam je jednom palo na pamet što bi točno trebalo učiniti da se to popravi.Ovaj projekt služi da označite mjesto problema ili ideje. Opišite svoju ideju s nekoliko rečenica, nacrtajte je te napišite što vam točno treba (novac, materijal, pomoć u izradi ili organizaciji) te zavežite za balon.
Balon ostavite na točnom mjestu na kojem bi ste intervenirali.
Varoš je pun ljudi koji bi nešto promijenili.
Vrijeme je da se se povežemo i zajedno kreiramo bolji životni prostor.”

4. ČESMA +

grupa: Varoške mačke, mentori: Dijana Dimitrievska, Edin Omamović

“Česma u Kovačićevoj ulici godinama nije u funkciji, čemu su uzrok i pravni problemi i nemar. Element vode bitna je tema u mediteranskim sredinama, pa je i ova lokacija prepoznata od strane mještana kao mjesto okupljanja. Njihova velika želja je vraćanje česme u funkciju uz minimalno narušavanje postojećeg ambijenta. Naša intervencija sastoji se od bazične renovacije česme, postavljanja klupe kako bi mještani dobili što više mjesta i kako bi se centralna pozicija vode i njena važnost dodatno naglasila, te aktiviranja Facebook grupe u svrhu senzibiliziranja javnosti za ovaj problem.”

Anita Karaman
Fotografije: Jelena Katavić