Moj (ljetni) kamp
Zamislite – kilometarske bijele pješčane plaže i netaknuta priroda Baltičkog mora kao idealno mjesto za odmor. No, ljetovalište Prora na otoku Ruegenu na sjeveru Njemačke ne nalazi se na lokalnim turističkim brošurama. Bit će da to ima veze s njegovom poviješću – naime, Prora je trebala postati najpoznatije nacističko odmorište, stvorena s idejom „odmor za sve“, ali je Hitlerov napad na Poljsku 1939. promijenio tijek njegovih turističkih snova. Ipak, lokalne vlasti Ruegena odlučile su okrenuti novu stranicu i pretvoriti Proru u moderno i, prije svega, luksuzno odmaralište.
Duž morske obale, suptilno zaštićena borovom šumom, proteže se megalomanska betonska građevina, točnije stambeni zid duljine 5 kilometara s pet identičnih šesterokatnica, danas posve napuštenih i demoliranih. Svjedok sulude nacističke povijesti.
Nacistički planovi masovnosti ogledali su se koliko u planiraju masovnih smaknuća, toliko i u planiranju masovnog turizma (koji je anticipirala Španjolska dvadesetak godina poslije), jednom manje ideološkom cilju. Hitlerova ideja da svatko ima pravo na odmor idealno se ostvarivala u Prori. Projekt s ukupno 11.000 soba dizajnirao je Clemens Klotz, a izvodio se u razdoblju od 1936. do 1939. preko organizacije Kraft durch Freude (Snaga kroz radost). Projekt koji je u početnoj fazi bio procijenjen na 25 milijuna funti u konačnici je prešao cifru od 750 milijuna funti!
KdF je bio dio Njemačke stranke rada koja je nastojala podići njemačku ekonomiju i premostiti jaz između rekreacije za srednju klasu, čineći je podobnom i za mase. Njegova djelatnost bila je vidljiva u organiziranju plovidbi s posadom različitog socijalnog statusa za koje nije postojala distinkcija u kabinama te posebno u poticanju kolektivnih odmora na njemačkim obalama pa je tako zabilježeno čak 25 milijuna turista u zoru Drugog svjetskog rata 1939. godine. Prora je tada bila u procesu gradnje tako da nikada nije dočekala svoje najsunčanije dane.
Početkom 1940. turizam je naglo prekinut, a Prora je postala središte za obučavanje više od 1000 SS-ovaca i gestapovaca, prije nego što su bili poslani na istočnu frontu. Ironično, jedini njemački civili koji su ondje ikada boravili bile su hamburške izbjeglice, čije je domove bombardirao RAF.
Nakon rata Ruegen je pripao ruskom sektoru, a Prora je postala tajna vojna baza, mjesto gdje su se Rusi pripremali za mogući Treći svjetski rat: visokotehnološko sklonište gdje su se Sovjeti pripremali za smak svijeta. Nakon pada Berlinskog zida Prora je postala zazorno i vandalizirano povijesno odredište koje bi većina Nijemaca danas rado zaboravila, ali ipak tamo sada postoje memorijalni muzej i mali hostel za mlade. Projekt za prenamjenu Prore zamišljen je još 2008. godine, no čini se da je bogati investitor uspio doći u posjed povijesti. Nova vizija uključuje stotine apartmana s kafićima, diskoklubovima, hotelima i sportskim dvoranama, sve u cilju all inclusive ponude. No, s druge strane, izbile su kontroverze oko same gradnje, o čemu Heike Tagsold, povjesničarka i voditeljica Dokumentacijskog i memorijalnog centra Prora, kaže: „To je mjesto gdje su nacisti željeli hraniti i zabavljati ljude, ali ih i indoktrinirati. To ne može biti destinacija za odmor, nego mjesto za promišljanje mračne povijesti.“
Fotografije: Wikipedia
