Nagrada “Viktor Kovačić” za Bazenski kompleks Svetice

Godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za ostvarenja u 2016. godini dodijeljene su u ponedjeljak navečer u Tunelu Grič u Zagrebu, a za najuspješnije ostvarenje u svim područjima proglašen je Bazenski kompleks Svetice u Zagrebu, Vjere Bakić i Matthiasa Kulstrunka.

Dodjela, koju je pratila i izložba ostvarenja, protekla je u svečanoj atmosferi, pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz izražene dobre želje pomoćnika ministrice kulture Davora Trupkovića, ali su početak i kraj svečanosti domaćini pomutili neveselim riječima, izvijestila je HINA.

U ime Stručnog savjeta UHA-e Goran Rako je kazao da je pristigao veliki broj sjajnih radova, ali da je arhitektonska produkcija za 2016. rezultat osobnih zasluga arhitekata, jer nema “ama baš nikakva sustava”.
Kazao je da u hrvatskoj arhitekturi vlada šarenilo te da je Savjet želio afirmirati umjerenost između tradicije i suvremenosti. “Mi jesmo za ego, ali onaj koji se kontrolira mozgom”, kazao je Rako.

 

Nagradu “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dobili su Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk za Bazenski kompleks Svetice (o čemu smo pisali ovdje).

 

Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk, Bazenski kompleks Svetice, nagrada “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2016.

 

Nagradu “Drago Galić” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture dobili su Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić za kuću za odmor na Murteru, a nagradu “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja Vedrana Ergić za interijer poslovnog centra Adris grupe u Zagrebu i projekt interijera stana u sklopu zagrebačke gornjogradske kuće Šuflaj.

Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, kuća za odmor na Murteru, nagrada “Drago Galić” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2016.

 

Vedrana Ergić, interijer poslovnog centra Adris grupe u Zagrebu (gore) i projekt interijera stana u sklopu zagrebačke gornjogradske kuće Šuflaj, nagrada “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2016.

 

Za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad nagradu “Neven Šegvić” dobili su Ana Šverko za knjigu “Grad (ni)je kuća, o dijalogu između novog i starog Splita / urbanistička predigra” (više ovdje) i Maroje Mrduljaš za dokumentarnu seriju “Betonski spavači” (više ovdje).
Mrduljaš je, zahvaljujući se, napomenuo da je nagradu dobio jer je jedini član UHA-e, ali da su drugi članovi ekipe jednako zaslužni ili zaslužniji.

Ana Šverko, “Grad (ni)je kuća, o dijalogu između novog i starog Splita / urbanistička predigra”, nagrada “Neven Šegvić” za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad u 2016.

 

Maroje Mrduljaš i suradnici, dokumentarna serija “Betonski spavači”, nagrada “Neven Šegvić” za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad u 2016.

 

Nagrada “Viktor Kovačić” za životno djelo dodijeljena je Berislavu Šerbetiću, arhitektu za koga je rečeno da je neumornim samozatajnim stvaranjem i autorstvom čitavog niza arhitektonskih natječaja, projekata i realizacija oblikovao impozantan opus radova. Ti radovi gledani u svom vremenu “djeluje uistinu impresivno”, a ostvaren su u ozračju njegovog optimističnog duha i nezaobilazne duhovitosti, rečeno je u obrazloženju.

Šerbetić (Busovača, 1935.) je kao autor i koautor projektirao stambene zgrade na Vrbiku u Zagrebu (1963.), reprezentativni Memorijalni centar u Kumrovcu (1974.), poslovno-športski centar Cibona u Zagrebu (1988.) te mnogobrojne obiteljske kuće. S kiparom V. Bakićem uredio kompleks spomenika na Petrovoj gori (1981.), sudjelovao na projektima za obnovu Medvedgrada (1993.–94.).

Na natječaj je prijavljeno je ukupno 78 autorskih radova, od kojih najviše obiteljskih kuća i javnih zgrada, te također publicističkih, kritičkih, znanstveno‐istraživačkih i teorijskih radova na području arhitekture (o čemu smo pisali ovdje).

V.d. predsjednice UHA-e i voditeljica Stručnog savjeta Ana Mrđa kazala je na kraju da su ovogodišnju izložbu osmislili, realizirali i vlastitim rukama postavili isključivo entuzijasti koji trenutno čine predsjedništvo UHA-e uz pomoć studenata Arhitektonskog fakulteta Zagreb.

Iako je svaka godišnja izložba odraz stanja u hrvatskoj arhitekturi ovogodišnja je možda više nego ikoja odraz stanja i same struke. Stoga nije bez razloga da se ona održava u Tunelu, u podzemlju, mraku i vlazi, kazala je Ana Mrđa.

Time želimo poručiti da je UHA, koja sljedeće godine obilježava 140 godina postojanja, došla u jednu vrlo ozbiljnu kriznu i prijelomnu poziciju. Hoćemo li sljedeće godine proslaviti obljetnicu u svečanijim uvjetima ovisi isključivo o nama arhitektima, našem zajedništvu i vjeri da upravo mi međusobno – iskreno i kolegijalno – možemo sami sebi izgraditi institucije koje doista i zaslužujemo, zaključila je v.d. predsjednica UHA-e Ana Mrđa (o čemu smo pisali ovdje).

 

Izvor: HINA