Odzvonilo splitskom „ruglu grada“

Prošlog je tjedna u medijima objavljena izjava gradonačelnika Splita Ive Baldasara da Grad kreće u obnovu Turističke palače te da najmoprimci moraju do kraja godine iseliti, o čemu im je poslan i službeni dopis. U dopisu se pojašnjava da je loše stanje zgrade, koja prokišnjava i ima dotrajale instalacije, razlog zbog kojeg se Grad odlučio na obnovu. Iako je to najavljeno i u sklopu predizborne kampanje aktualnog gradonačelnika, izjava je ostavila zatečenima korisnike prostora, ljude iz civilnog sektora koji se bave pitanjima upravljanja gradom pa i same gradske vijećnike.

S obzirom na važnost lokacije kao prihvatilišta turista, prometnog sjecišta i njezine pozicioniranosti unutar granica stare gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a te činjenice da je njezina obnova planirana još u vrijeme prethodnih gradskih vlasti, važno je razmotriti što i kako se tu planira raditi.

6

Svi se slažu da s Turističkom palačom treba nešto napraviti, ali s obzirom na važnost funkcije i lokacije u središtu grada bitno je što i kako će se raditi

Još iz vremena gradonačelnika Ivana Škarića postoji projekt koji je grad naručio i platio Srđanu Šegviću. Za taj plan arhitekt kaže da je, uz suglasnost konzervatora u ono vrijeme, bio pred dobivanjem građevinske dozvole te da bi se i danas potrebna dokumentacija mogla brzo pribaviti. Kako aktualni gradonačelnik nije bio jasan planira li krenuti s izvedbom tog plana, koji između ostalog nije izabran putem javnog natječaja, ili će raspisati natječaj, ili se planira rekonstrukcija u okvirima postojećih gabarita ili će pak donijeti novo prostorno rješenje zone, za pojašnjenje smo upitali arhitekticu i gradsku vijećnicu Daniru Matošić Matičević. Ispostavilo se da pitanje Turističke palače nije bio predmetom rasprave Gradskog vijeća te je vijećnica naglasila kako je i ona s izjavom gradonačelnika upoznata isključivo preko medija. Iznijela je i stav da ta središnja gradska lokacija zaslužuje javni natječaj te da je treba sagledati u cijelosti, a ne samo obnoviti zgradu. Taj proces, od prikupljanja dokumentacije do same realizacije novog projekta, zasigurno bi trajao puno duže od jedne zime i Turistička palača ne bi bila spreman za rad idućeg ljeta.

981

Cjelovito sagledavanje prostora ističe kao važnu stavku u pristupu ovom problemu i Boran Vrandečić, jedan od predstavnika civilnog društva u Povjerenstvu za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Dioklecijanovim podrumima. Vrandečić naglašava da je Turistička palača smještena unutar granica povijesne jezgre grada koja je pod zaštitom UNESCO-a – tzv. zona A konzervatorske zaštite – te da svaku namjeru izmjene unutar te zone treba prijaviti UNESCO-u, što u ovom slučaju nitko još nije učinio. Nadalje, kao član Povjerenstva kojemu je cilj donijeti Plan upravljanja upravo za to područje, smatra da je nesuvislo išta započeti dok se planom ne definira što se tu može i treba raditi. Dakle, donošenje Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Dioklecijanovim podrumima te prometno i sadržajno definiranje zone trebalo bi biti preduvjet za obnovu Turističke palače.
Najavom rekonstrukcije Turističke palače nisu zadovoljni ni njezini korisnici. Premda kruže i glasine da se obnova palače planira u korist nekim najmoprimcima, i oni su se oglasili zabrinuti da bi mogli izgubit sljedeću sezonu što financijski ne bi mogli podnijeti. A zabrinutiji od najmoprimaca radnici su zaposleni u palači. Oni obnovu vide kao neminovni otkaz.
Premda se za Turističku palaču sve češće veže sintagma “ruglo grada” i premda se svi slažu da s njom treba nešto napraviti čim prije, razloga da se ne ide u brzopleti plan po Baldsarovom receptu ima mnogo. A upravo je nepromišljenost jedna od zamjerki Turističkoj palači koje je Duško Kečkemet imao još 1968. godine kada je palača izgrađena po nacrtima Čede Rendića na mjestu splitskih Lazareta koji su porušeni nakon Drugog svjetskog rata. Metalno-staklenu modernističku konstrukciju, koja zaklanja pogled na Dioklecijanovu palaču te koja svojom formom ni na jedan način ne ukazuje na povijesno postojanje Lazareta, u neobjavljenom tekstu iz 1987. godine Kečkemet je nazvao “svojevrsnim spomenikom naše kratkovidnosti, pa i nefunkcionalnosti, i to pred pročeljem najljepše i najmonumentalnije sačuvane antičke palače na svijetu”. Nadamo se da ovaj saziv gradskih vlasti ipak neće biti tako nepromišljen te krenuti u projekt o kojem bi netko mogao isto tako pisati.
Kako modernistička Turistička palača izgleda danas, proširena vašarskim šatorima i staklenicima kojima su ugostitelji zauzeli javni prostor oko zgrade i osigurali si veći prostor za zaradu, pogledajte na fotografijama.

75432

Tekst i fotografije: