

Postaje podzemne željeznice nisu samo stajališta unutar dosadnih, crnih, zagušljivih rupa već pravi umjetnički biseri čije bi razgledavanje svakako trebalo uvrstiti u plan turističke ture tijekom otkrivanja zanimljivosti i znamenitosti novih destinacija. Sofisticirana podzemna arhitektura itekako može biti oku ugodna, inspirativna, a ponekad i prilično provokativna za podzemne putnike kojima svakodnevno plijeni pažnju. A čini se kako je u srce dirnule i vandale koji poštuju dobra umjetnička, arhitektonska i dizajnerska rješenja te više ne nastoje svojim intervencijama uništiti sve što se pred njima nalazi.
Pogledajte koje postaje i tunele možemo nazvati najdužim umjetničkim galerijama, s kojim su se stanicama pozabavili neki od najpoznatijih arhitekata današnjice, a na kojim vožnjama možete doživjeti pravo psihodelično iskustvo…
Stockholm – Tunnelbana
Tuneli podzemne željeznice glavnog švedskog grada Stockholma poznati su i kao najduža umjetnička galerija na svijetu. Naime od 1950. godine, kada je podzemna željeznica stavljena u funkciju, sustavno se svaka postaja ukrašava nekim novim umjetničkim ili dizajnerskim rješenjem, a trenutno ih je ukrašeno čak 90 od 100. U projektu, na koji se troši oko 10 milijuna švedskih kruna godišnje, do sada je sudjelovalo čak 140 umjetnika.
Za razliku od većine podzemnih postaja u svijetu, u kojima se nastoji dobiti dojam čistoće, svjetline…kako bi putnici zaboravili da se nalaze duboko pod zemljom, u švedskim tunelima, koji su probijeni kroz čvrstu stijenu, naglašen je dojam špilje i podzemlja zahvaljujući sačuvanim prirodnim teksturama koje su ostale gotovo netaknute.



München – U-Bahn
Savršeno organiziranu mrežu javnog prijevoza u Münchenu osim podzemne željeznice, U-Bahna, čine: S-Bahn (prigradska željeznica), Tram-Bahn (tramvaj), te nekoliko autobusnih linija. Prvi podzemni vlak krenuo je u ljeto 1972. neposredno prije održavanja Ljetnih Olimpijskih igara. Minimalistički dizajn kakav je krasio podzemne stanice tih godina tek je 90-ih godina prošlog stoljeća zamijenjen cijelim nizom kolorita, a kao jedna od najzanimljivijih stanica ističe se duginim bojama obojana stanica na Dülferstraße koju su 1993. dovršili arhitekti Peter Lanz i Jürgen Rauch.



Šangaj – Bund tunel
Kineski tunel Bund kojeg možete pronaći u Šangaju tehnički gledano nije prava podzemna postaja. Zapravo se radi o vrlo kratkom transportnom tunelu (dugačak je samo 647 metara), a koji povezuje dva dijela grada. Vožnja tunelom vrlo je specifična jer su putnici tijekom cijelog putovanja bombardirani različitim svjetlosnim efektima koji neobičnu podzemnu vožnju čine jedinstvenom na svijetu.




London – Tube
Najpoznatija i najstarija podzemna željeznica na svijetu je svakako londonski Tube (od milja nazvana cijev) koja je s radom krenula još davne 1863. Prepoznatljivi, neobično popularni logo stvaran je nekoliko godina: Edward Johnston 1916. osmislio je specifični font Johnston (koji je 1979. Eiichi Kono modificirao te je nastao New Johnston, font koji se još uvijek koristi u svim oznakama javnog prijevoza), jednostavna crvena kružnica s plavom crtom zamisao je Francka Picka iz 1918., a dijagramsku mapu prvi je izradio Henry C. Beck 1933. Charles Holden projektirao je 50 postaja kao i poslovnu zgradu za sjedište London Transporta, a njegov originalni art deco dizajn još uvijek je moguće pronaći na nekim postajama linije Piccadilly. Ipak najveća od svih postaja djelo je britanske superzvijezde arhitekta Normana Fostera i njegovih partnera: The Canary Wharf na liniji Jubille, a u svojem futurističkom izdanju zablistala je 1999. godine.

Bilbao – Metro
Otvorena tek 1995. baskijska podzemna željeznica nije nastajala, kao mreža ostalih podzemnih željeznica, tijekom godina već je u cijelosti napravljena i realizirana kao veliki projekt Normana Fostera i njegovih partnera. Unutar svake stanice prostor je ostao maksimalno otvoren pri čemu je korištena maksimalna moguća visina i širina podzemnih tunela dok su svi ulazi u podzemne postaje naglašeni zaobljenim staklenim stijenama koje podsjećaju na školjke, a koje je lokalno stanovništvo iz milja prozvalo fosteritosima.

Barcelona – Metro
Druga po veličini podzemna željeznica u Španjolskoj čija je prva linija u rad puštena 1924. prije nekoliko mjeseci osim što je produžena za još nekoliko kilomtara dobila je i dizajnerski vrlo jedinstvenu stanicu. Španjolski arhitektonski ured on-a arquitectura stvorio je sasvim novi, gotovo svemirski identitet za stanicu Drassanes. U izradi nove stanice korišteni su isključivo materijali od kojih su izrađeni i podzemni vlakovi.


Dubai – مترو دبي
Jedan od najnovijih podzemnih sistema, službeno otvoren prošle godine u Dubaiju pokušava spojiti tradiciju i suvremeni dizajn. Za projekt je zaduženo nekoliko međunarodnih ureda koji će dizajnirati svih 47 postaja podzemne i dvije postaje željezničke stanice. Postaje su dizajnirane na principu četiri elementa: zraka, vode, zemlje i vatre, a svaka od njih sadržavat će i neki element koji se odnosi na arapsku povijest i kulturu.

Lisabon – Metro
Suvremena umjetnost inkorporirana je u gotovo sve postaje podzemne željeznice glavnog portugalskog grada, koja je s radom počela 1959. Svaka stanica ima određenu temu koju je odredio sam autor. Kao jednu od najljepših stanica na svijetu turisti često opisuju Olaias stanicu čiju je eksploziju boja osmislilo nekoliko portugalskih umjetnika: Tomas Taveira, Pedro Cabrita Reis, Rui Sanches i Pedro Calapez.


Pariz – Métro


.