Pouke Splita

O dvogodišnjem istraživačkom projektu „Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma“ već smo pisali prilikom zagrebačke konferencije. Kao četvrtu u nizu konferencija održanih u Zagrebu, Skopju i Beogradu, program splitske konferencije najavili smo ovdje. Pod nazivom „Akcije i reakcije“ splitski program odvijao se od 6. do 8. listopada u prostorijama Multimedijalnog kulturnog centra.

U četvrtak 6. listopada, splitski program započeo je otvaranjem izložbe austrijskog fotografa Wolfganga Thalera pod nazivom „Kadrovi nasljeđa modernosti“. Radove ovog autora vidjela je i zagrebačka publika prilikom konferencije u Zagrebu. Autora je splitskoj publici predstavio Maroje Mrduljaš naglasivši kako su fotografije nastale tijekom 2008. godine, kada je autor proputovao cijelo područje bivše države u potrazi za arhitektonskim ostvarenjima socijalističkog vremena, vrijedno svjedočanstvo o protoku vremena, dokument o različitim sudbinama zgrada, gradova i krajolika bivše države i bivšeg političkog sustava suočenih s najnovijim društvenim promjenama te nemarom i uništenjem. Thalerove fotografije često ne pokazuju zgrade iz poznatih i ikoničkih kutova. Autor u fotografijama ne teži opisati zgradu već prikazati arhitekturu u širem urbanističkom kontekstu, naglasiti manje poznate kadrove ili pak ukazati na majstorstvo detalja neke zgrade. Usprkos osobnom pristupu autora, ove fotografije po prvi puta daju cjelovit uvid u korpus modernističke i postmodernističke arhitekture s područja bivše Jugostavije. Izložba ukazuje na potrebu za jedinstvenim proučavanjem arhitekture i urbanizma tog vremena u regiji te je poslužila kao odličan uvod konferencijama.

Sam konferencijski program zaopčeo je u petak 7. Listopada, te je taj dan donio otvaranje još jedne izložbe na kojoj su splitskoj publici na uvid stavljeni panoi s rezultatima istraživanja timova na 14 tema koje se istražuju u sklopu projekta „Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma“. Više o tome rečeno je prilikom predstavljanja samih istraživanja od strane timova dan kasnije.

Vrhunac ovog dana bili su javni razgovori. Razgovore je najavila Ana Šilović iz Udruženja hrvatskih arhitekata te prisutne pozdravila u ime organizatora. Prvi na redu bio je javni intervju s Matijom Salajem i Silvijem Novakom iz 3LHD-a s temom „Turistička arhitektura – inkubator ideja“. Razgovor su moderirali Dafne Berc i Maroje Mrduljaš. U ovom razgovoru sudionici su se osvrnuli na intenzivnu i plansku turističku izgradnju obale tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća te na njeno nasljeđe. Salaj, kao direktor Zavoda za provedbeno planiranje i arhitekturu i voditelj Centra za turizam Urbanističkog instituta SR Hrvatske od 1962. do 1991. godine, uputio je prisutne u metodologiju rada korištenu za planiranje čitave obale kao kontroliranog i osmišljenog sustava koje se provodilo u bivšoj državi s naglaskom na modernizaciju cjelokupne društvene dinamike obalne regije. Naglasio je da je i danas, zahvaljujući planskom razvoju turizma, baziranom na turističkim aglomeracijama koje su stvorile prepoznatljive turističke brendove kao Brela ili Plava laguna, naša obala razmjerno dobro očuvana te da joj je najveća prijetnja privatni smještaj i uz njega vezana nekontrolirana izgradnja. Isto tako, apartmanizaciju, navodeći projekt Punta Skala, vidi kao prijetnju za moguću rasprodaju obale, za koju drži da je moramo zaštititi pod svaku cijenu i bez obzira na interese investitora. Novak je predstavio projekte 3LHD-a, programsko prostornu studiju za Baljansko primorje i hotel Lone, navodeći ih kao primjere koji se pozivaju na nasljeđe planskog razvoja turizma. Na temu apartmanizacije, ali i ilegalne i legalne gradnje nadovezao se mišljenjem da korijene vuku iz fenomena vikendica iz socijalističkog razdoblja. Kao ključne karakteristike planskog razvoja turizma u socijalizmu, Berc je na kraju istaknula javne zone i društveni sadržaj koji su bili u funkciji modernizacije regije u kojoj su realizirani.

Drugi javni razgovor dana pod nazivom „Urbanizam: Od cjelovitog planiranja do laissez fairea: Split III“ vodili su Vladimir Braco Mušić kao glavni urbanist Splita III i Dinko Kovačić kao arhitekt koji je realizirao značajan dio rajona. Razgovor su moderirali Maroje Mrduljaš i Višnja Kukoč koja je publiku i uvela u tematiku. Mušić je kroz konkretan primjer Splita III dao uvid u teoriju i praksu izgradnje kompletnih naselja naglašavajući fenomen ulice kao mjesta javnog prostora i pokretača života u naselju. Sam arhitekt Kovačić svoju je priču o Splitu započeo starim kaletama da bi preko siromštva i migracija stanovništva došao do Splita III i opet ulice kao elementa koji spriječava otuđenje u novim naseljima. Nije izostala niti uobičajena priča o ptičicama u njegovoj arhitekturi.

Drugi konferencijski dan započeo je prezentacijom istraživačkih radova na 14 tema koje su timovi provodili u sklopu projekta „Nedovršene modernizacije“, te čiji su panoi bili izloženi dan ranije. S različitih polazišta timovi istraživača s područja bivše Jugoslavije, ali i šire, pristupili su najrazličitijim temama koje su po njima ključne za razumijevanje te vrednovanje razdoblja modernizacija na području bivše države. Teme istraživanja su sljedeće: Ideologija i arhitektura, Tehnologija socijalističkog urbanizma, Velesajmovi u Jugoslaviji, Arhitektura i tehnologija građenja, Pula, Evolucija turističkih krajolika, Mapiranje nasljeđa moderne, Novi slovenski gradovi 20. stoljeća, Nastavljajući projekt arhitekture, Stambena arhitektura Beograda u 60-ima i 70-ima, Gradnja nesvratanih, Arhitektura i kinematografija, Emancipirani građanin: život u sjeni modernizacije i Que reste-t-il…? Od centralizirane urbane politike do definicije suvremenih planerskih strategija na teritoriju bivše Jugoslavije. Kroz nabrojane teme istražuje se kako su različiti koncepti modernizacije uvjetovali arhitekturu, prostorne promjene i urbane fenomene. Istražuju se uspješni, održivi i socijalno osviješteni modeli arhitekture i urbanizma koji mogu biti inspiracija za nove progresivne prakse kod nas, ali i šire. Ujedno, cilj cjelokupnog projekata je ponovno uspostaviti suradnju i mobilnost istraživača iz cijele regije te zajedničkim radom osvijetliti dosada nedovoljno istraženo razdoblje povijesti koju smo zajedno dijelili i utvrditi kako se nasljeđe tog vremena nosi s najnovijim društvenim, političkim i kulturnim promjenama. Nakon individualnih predstavljanja istraživanja, slijedila je radionica na kojoj su se susreli istraživači i kustosi finalne izložbe predviđene u sklopu posljednje konferencije u Mariboru 2012.

Večernji termini bili su rezervirani za predavanja. Prvo je bilo predavanje Darovana Tušeka naslovljeno „Splitska arhitektonska scena u procesima modernizacije 20. stoljeća“, u kojem se predavač osvrnuo na arhitektonska ostvarenja u Splitu potaktnuta razvojem grada nakon drugog svjetskog rata projektom Split II u 60-ima, te posebno megaprojektom Splita III u ’70-ima i Mediteranskim igrama koje su u gradu održane 1979.

Slijedilo je predavanje Toma Avermaetea s Tehnološkog univerziteta (TU) u Delftu s naslovom „Learning from Split: Team 10 and the Other Architectual Approach to Modernity“ (Pouke Splita: Team 10 i drugi arhitektonski pristupi modernitetu). Predavač prekretnicu u pristupu modernoj arhitekturi nalazi u tekstu Jakoba Bakeme „Careva kuća u Splitu postala je gradom za 3000 ljudi“. Antička struktura koja je postala gradom s privatnim, ali i važnim javnim prostorima, bila je inspiracija kako Teamu 10, tako i mnogim drugim arhitektima. Između ostalog, Avermaete objašnjava kako je fokus moderne arhitekture prešao sa socijalnih i estetskih komponenti na fleksibilnost i infrastrukturalne vrijednosti arhitekture što zahtijeva novu koncepciju arhitekture kao matrice teritorija. Naglašavajući vrijednost javnih zona, ulica i u ovom primjeru izbija u prvi plan arhitektonskog promišljanja. Jedan od ključnih primjera koje navodi Avermaete je planiranje masovnog turizma u francuskoj pokrajni Languedoc – Roussillon.

Cijela konferencija zaključena je predavanjem Dietmara Steinera, direktora Architekturzentruma u Beču. Naslov predavanja „Nepoznata remek djela – o potrazi za sovjetskom modernom“, sažima istraživački projekt kojim se bavi Architekturzentrum. Kao što su se oko „Nedovršenih modernizacija“ okupili istraživači s područja bivše Jugoslavije s ciljem istraživanja svoje nedovoljno istražene povijesti, tako se bečki tim uputio u sovjetske republike tražeći nepoznata djela socijalističke arhitekture. Na splitskom predavanju Steiner je pokazao fotografije s istraživačkih putovanja po Armeniji, Gruziji, Kazahstanu i Kirgistanu čime je ukazao je na neka od otvorenih pitanja povijesti arhitekture 20. stoljeća.