Riječka industrijska baština online
Digitalizacija kulturne baštine grada Rijeke (www.rijekaheritage.org) projekt je koji je nastao s idejom izrade platforme za unos podataka o kulturnoj baštini grada koji se temelje na znanstvenom istraživanju, ali su stilom prilagođeni svakodnevnom korisniku. “Cilj je okupiti podatke o cjelokupnoj kulturnoj baštini grada na jednom mjestu kako bi ti podatci bili što dostupniji, a istovremeno prilagođeni različitim korisnicima. Ova baza podataka je ujedno zamišljena kao podloga za izradu različitih mobilnih aplikacija i signalizacije u gradu“, kaže se na stranicama projekta.
Na početnoj stranici može se uz pomoć tražilice pronaći pojedinu građevinu ili jednostavno proučiti popis svih zgrada koje pripadaju industrijskoj baštini, a ima ih preko 50. Stranice nude i osmišljene obilaske, ponuđene su male ture za četiri punkta koji su bili žarišta industrije, a danas su dostupna za mogući turistički izlet (dijelovi Luke, Industrijska ulica, kompleks Benčić, Ružićeva i Vodovodna ulica).
Karta donosi lokacije objekata koji su vrlo gusto raspoređeni u samom tkivu grada, dijelovima koje danas percipiramo kao centar, a nekada su pripadali periferiji grada.
Timeline prikazuje kronologiju razvoja riječke industrije, točnije građevinskih pothvata koji su je pratili. Od začetaka, prve manufakture iz 1764.g. koja je prerasla u Pogonsku zgradu Riječke tvornice konopa, preko procvata sredinom 19.st. i pravog booma u izgradnji industrijskih kompleksa na prijelazu u 20.st, sve do sredine 20.stoljeća.
Projekt je pokrenut od strane Direkcije za zaštitu kulturnih dobara, Odjela za kulturu Grada Rijeke i Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci, a izveden je u suradnji s Muzejem grada Rijeke, Državnim arhivom u Rijeci, Konzervatorskim zavodom u Rijeci.
Korišteni su tekstovi Eme Aničić, iz monografije Riječka industrijska priča (2014, izdavač Muzej grada Rijeke), fotograf projekta je Kristijan Vučković, dizajn potpisuje Ljiljana Brusić, njegovu implementaciju Ivana Đukić, autor vizualnog identiteta je Filip Badurina, a aplikaciju je programirao Hrvoje Hudoletnjak.
