Socijalistički prostori između utopije i pragmatizma

U petak, 10.veljače u 18.00 u Modernoj galeriji u Mariboru, otvara se izložba Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma, rezultat dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji sa Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor, Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skopje).

Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio „socijalistički napredak“ u bivšoj Jugoslaviji te pokušao  utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno postignuće koje ima za cilj pokazati napredak radničkog samoupravljanja i učiniti ljude ponosnima. Tako je život Jugoslavena bio obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, prometne logistike, urbanizma. S druge strane, danas je taj socijalistički utopizam često sinonim za „iskonski grijeh“ neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba. Ovaj projekt će pregledati i predstaviti karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse iz socijalističkog razdoblja u odnosu na društveni kontekst u kojemu su nastale i definirati njihov trenutačni izgled i karakter. Obuhvativši cjelokupni rad mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izložba se uz estetska i tehnološka dostignuća arhitektonskih i urbanističkih projekata bavi i društvenom perspektivom procesa koji su utjecali na razvoj, trajanje i krah Jugoslavije. Relevantnost odabranih projekata se procjenjivala na temelju doprinosa tih dostignuća oblikovanju javne sfere. Jedan od ciljeva projekta bio je i preispitati (međunarodno prihvaćeno) opće vjerovanje o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji te promovirati različitost kulturnih identiteta u regiji.

„Informirana pragmatičnim motivima, arhitektura je u Jugoslaviji bila primarno okrenuta proizvodnji, premda je u toj pragmatičnosti bila optimistična te je pazila na javno dobro. Izgrađena arhitektura je tako bila prilično istinit odraz kreativnih mogućnosti lokalne arhitektonske zajednice i njezine mogućnosti djelovanja. Iako su neki progresivni projekti zanemareni, neizgrađeni i nedovršeni, izgrađeni okoliš Jugoslavije vjerna je slika odnosa između ambicija i mogućnosti.“ (Maroje Mrduljaš)

Izložba na kojoj će biti predstavljeni  arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslavensko (socijalističko) razdoblje usredotočit će se  na prekretnice i vizije (nedovršene) modernizacije gradova za vrijeme socijalizma te odgovoriti na pitanja u vezi s njihovom ulogom i ostavštinom u zemljama nasljednicama.

Izložba će predstaviti brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do zloglasnih javnih građevina i povijesnih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980.

STRUKTURA IZLOŽBE

Projektna istraživanja grupirana su na izložbi oko različitih geo-političkih, kulturnih i socio-antropoloških mjerila prostora tako tvoreći šest poglavlja same izložbe: Pripreme za budućnost, Prostori reprezentacije, Prostori globalne razmjene, Politike urbanog prostora, Oblikovanje prostornih praksi, Jugoslavenski arhitektonski prostor.

Pripreme za budućnost

Bogo Zupančič, Tamara Bjažić Klarin, Tanja Damjanović Conley:

Arhitekti iz Jugoslavije na izvorima modernosti

Prostori reprezentacije

Vladimir Kulić: Arhitektura i ideologija u socijalističkoj Jugoslaviji

Nika Grabar: V+II točke o arhitekturi i ideologiji

Prostori globalne razmjene

Dubravka Sekulić: Gradeći nesvrstanu modernost  – slučaj Energoprojekt

Lana Lovrenčić (suradnik: Antun Sevšek) : Zagrebački velesajam

Politike urbanog prostora

Ivan Kucina, Milica Topalović (suradnici: Dubravka Sekulić i Branko Belačević) : Planirajući neplansko – Transformacije Novog Beograda

Marko Sančanin: Planiranje socijalističkog Zagreba

Ana Džokić, Marc Neelen (Stealth.unlimited), Nebojša Milikić: Kaluđerica od šklj do abc: život u sjeni modernizacije

Divna Penčić, Biljana Spirkoska, Jasna Stefanovska: Urbane transformacije Skopja

Ines Tolić (suradnice: Jelica Jovanovic i Sonja Damčevska): Japan gleda na zapad

Zadruga Praksa, Pula: Vjekoslav Gašparović, Emil Jurcan, Helena Sterpin: Planirajući Pulu

Nina Ugljen Ademović, ElšaTurkušić: Sarajevo – Marijin Dvor: Programska koncepcija socijalističkog grada

Matevž Čelik, Alenka di Batista: Slovenski novi gradovi

Oblikovanje prostornih praksi

Tanja Damjanović Conley, Jelica Jovanović: Beogradska stambena arhitektura 1950-70: privilegiran stan za društvo bez privilegija

Marko Sančanin : Model društveno usmjerene stanogradnje: Naselje Dugave, Zagreb

Martina Malešič: Naselje Murgle, Ljubljana

Dafne Berc, Luciano Basauri, Maroje Mrduljaš, Dinko Peračić, Miranda Veljačić: Izgradnja pristupačne Arkadije

Višnja Kukoč (suradnik: Jelena Borota; koautor: Vesna Perković-Jović (arhitektura Frane Gotovca): Split III

Jugoslavenski arhitektonski prostor

Ines Tolić: Arhitektonska nagrada Borba i stvaranje ‘arhitekata zvijezda’ u socijalističkoj državi

Luka Skansi: „Ukus“ za konstrukciju

Jelica Jovanović, Jelena Grbić, Dragana Petrović: Karakteristike prefabricirane gradnje u SFR Jugoslaviji: put od „sistema“ do „tehnologije“

Nina Ugljen Ademović, ElšaTrukušić: Spoj modernog i tradicionalnog u arhitekturi Bosne i Hercegovine

Hela Vukadin: Projektantska vizija Vladimira Turine

Dražen Arbutina: Rekonstrukcija Zadra nakon 2.svjetskog rata

Izložba ostaje otvorena do 22.travnja 2012.