
Prvi puta u povijesti SEGD-a glavnu nagradu “Honor Award” osvojili su dizajneri iz Hrvatske. Već višestruko nagrađivani projekt Studija Rašić, autorski rad Ante Rašića „Bijela cesta – U iščekivanju kiše,“ osvojio je međunarodni i multidisciplinarni žiri svojom jedinstvenom pričom i uspješnim spojem umjetnosti, dizajna i pejzažne arhitekture. U konkurenciji od 470 radova iz cijelog svijeta među kojima su i mnogi visokobudžetni projekti poput Expo paviljona u Šangaju te postava i signalizacije velikih svjetskih muzeja dodjeljeno je samo 7 glavnih nagrada. Nagradu su preuzeli dizajneri Vedrana Vrabec i Marko Rašić na svečanoj dodjeli i SEGD konferenciji u Montrealu, Unescovom gradu dizajna.
Što je SEGD?
SEGD (Society for Environmental Graphic Design) je međunarodna organizacija koja okuplja ljude koji se bave komunikacijskim dizajnom u izgrađenom okolišu. Environmental design obuhvaća sva multidisciplinarna područja s naglaskom na što bolju integraciju arhitekture i dizajna te pomaže ljudima u korištenju i kretanju kroz prostore javnih i korporativnih zgrada te urbanih prostora. Postao je neizbježan pojam kod izgradnje muzeja, škola, stadiona, parkova, aerodroma, korporativnih ureda ili čak glavni dio identiteta velikih gradova. To je dizajn koji prostoru daje duh (genius loci) i karakter. SEGD organizacija isto tako kontinuirano radi na uvođenju inkluzivnog dizajna kao standarda u javne i korporativne institucije, a njihovu značaj su prepoznale i velike svjetske tvrtke i institucije. Zato su do sada već nagrađivani divovi poput Apple-a, Levis-a, Nike-a, Victoria Secret-a za dizajn svojih prodajnih mjesta ili korporacije poput SAP-a, Wal Marta, Yahoo-a i Microsoft-a za uređenje interijera ili arhitekture svojih poslovnih zgrada. Environmental dizajnere angažirali su i gradovi poput Londona i Chicaga za izradu signalizacije te poznati svjetski muzeji kao što su The Newsmuseum, Casa de la Musica, Museum of Arts & Design u New Yorku, Maxxi National Museum u Rimu, te ovogodišnji nagrađeni “Dream Cube” paviljon sa Expo-a 2010. u Šangaju.
Konferencija „Viva la Diversité – Designing the Difference“
Montreal je kao dizajnerski i multikulturalni centar odabran za prvi grad u kojem se SEGD konferencija održava izvan SAD-a. Svojim karakterom odgovarao je glavnoj temi konferencije pod znakovitim nazivom „Viva la Diversité – Designing the Difference“. Konferencija je jedina takve vrste u svijetu posvećena komunikacijskom dizajnu u prostoru. Okuplja već veliku globalnu zajednicu profesionalaca, teoretičara i proizvođača iz tog područja i neprocijenjiv je izvor inspiracije, edukacije i umrežavanja.
Na ovogodišnjim predavanjima shodno glavnoj temi “raznolikost u dizajnu” istaknut je i problem sve sličnijeg “internacionalnog” i “korporativnog” karaktera dizajna. Taj problem često dolazi do izražaja u upotrebi tipografije i oblikovanju signalizacijskih sustava koji moraju biti funkcionalni. Tu se događa da većina javnih prostora koji su profesionalno dizajnirani osim što imaju funkcionalnost ne komuniciraju ideju ili identitet određene arhitekture, prostora ili čak države. Ponekad na fotografijama ne raspoznajemo je li prikazan isti ili različiti aerodrom ili neki javni prostor. Najčešće se to izražava na identitetu novih mladih gradova koji žele suvremen, urbani i cool identitet poput npr. Londona, a boje se upotrijebiti specifične stvari koje im već daju karakter.
Osim raznolikosti raspravljalo se o novim tehnologijama u navigiranju i tagiranju koje se odnose na aplikacije za pametne telefone. Budućnost koja se već događa je očito u tagiranju i uskoro će se moći aplicirati na gotovo sve! Od arhitekture, tipografije do umjetničkih radova, a za sve tagove će biti trenutno dostupne informacije preko mobitela, pa čak i trenutni prijevod teksta kojeg ste upravo fotografirali. I u području novih tehnologija dolazi do sličnosti, jer sve aplikacije imaju gotovo isti dizajn i karakter. Moglo bi se reći da smo u eri “facebook” i “apple” dizajna.
Sve ovogodišnje nagrađene projekte možete pogledati ovdje.
Svim nagrađenim radovima posvećeno je cijelo jedno izdanje časopisa SEGD (br. 33) u kojem će također biti objavljen intervju sa Studijem Rašić.
Više o Bijeloj cesti pogledajte ovdje.
O nagrađenoj dionici “Bijela cesta – U iščekivanju kiše”
Nagrađena dionica sastavljena je od 1245 kvadratnih modula izrađenih u poliranom vapnenačkom kamenu “kanfanar”, koji se lokalno proizvodi u Istri kao izvorni hrvatski proizvod. Od tih 1245 izdubljeno je 806 kvadratnih modula kamena koji zajedno čine naziv cjelokupnog projekta “Bijela cesta”. Dionica se kontinuirano mijenja ovisno o vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Možemo reći da je u savršenom skladu s okolišem i u interakciji s prirodom. U izdubljenim krugovima – rupama skupljaju se “darovi prirode“ (voda, lišće, zemlja….) te površina prati sve mijene prirode uključujući odraze, reflekse, svjetlost i sjene koje mijenjaju izgled rada ovisno o položaju sunca tijekom dana. Draž projektu podarit će i prirodno starenje kamena rafiniranom patinom te duh i dah zemlje. Bijela cesta u parku skulptura radi se prema osnovnoj zamisli Josipa Diminića, a ova dionica je trinaesta u nizu. Do danas ih je realizirano ukupno petnaest. Dionica “Bijela cesta – U iščekivanju kiše” nagrađena je još na D&AD Global Awards 2009 u Londonu – zlatnom olovkom i na European Design Awards ’09 – srebrom.
Naručitelj: Mediteranski kiparski simpozij
Lokacija: Dubrova, Labin, Hrvatska
Dizajn: Studio Rašić
Dizajnerski tim: Ante Rašić (autor, kreativni direktor); Vedrana Vrabec, Marko Rašić (dizajneri)
Stručni savjet: MKS; Josip Diminić, Gorka Ostojić Cvajner, Slavko Baterić
Proizvođač: Graditeljstvo Jakovljević
Fotografije: Anica Rašić
Izjave predsjednika žirija John Lutza (Selbert Perkins Design)
„Žiri je pažnju usmjerio ka projektima koji su u potpunosti komunicirali s prostorom. Nije bilo dovoljno da budu samo funkcionalni u prostoru, nagradili smo projekte za koji su pronašli inovativne načine animiranja okoliša.“ (John Lutz, predsjednik žirija)
“Nevjerojatan raspon vrsta projekata, budžeta, lokacija i klijenata predstavljenih u ovogodišnjem programu, ilustrira utjecaj prostornog dizajna u današnjem svijetu – i pokazuje kako prostorni grafički dizajn može utjecati na način na koji ljudi doživljavaju i koriste javne prostore.“