Zaboravite privatno i brinite se za javno!

Međunarodna arhitektonsko-urbanistička radionica “Overbooking the City/Prebukirani grad” održala se u Dubrovniku od 20. do 26. kolovoza 2017., o čemu smo pisali ovdje.

Na radionici je sudjelovalo dvanaest mentora – šest lokalnih i šest gostujućih, uz devetnaest sudionika iz zemalja regije, Europe i svijeta.

Cilj radionice usmjeren je na pronalaženje novih urbanističko-arhitektonskih modela kojima bi se transformirao negativan utjecaj ekonomije turizma na prostorni i društveni razvoj grada te uspostavio trajno održivi balans između njihovih sukobljenih dinamika.

Problematika se obrađivala na primjeru Dubrovnika kroz šest tipološki određenih tematskih jedinica, čije završne projekte predstavljamo u sažetom obliku.

 

Tema “Within the City Walls / Unutar zidina”

Mentori: Marko Padovan (Hrvatska), Sofia Xathopoulou (Grčka)
Sudionici: Heba Barakat (Egipat), Matteo Benassi (Italija) i Erazmia Gjikopulli (Albanija)

Tekst: Marko Padovan

Ako je Dubrovnik svjetska baština i ako građani svijeta žele doživjeti tu svoju baštinu onda je javni interes omogućiti to na što bolji način što širem spektru ljudi.
“Zaboravite privatno i brinite se za javno” poznati je dubrovački politički slogan zahvaljujući kojem danas i baštinimo vrijednu ostavštinu.

Predlažemo oslobađanje javnih prostora i njihovo dodatno proširenje. Namjera je stvoriti zajednički prostor svih korisnika gdje se odvijaju različiti oblici konzumacije i interakcije.

Ukidanjem zakupljenih javnih prostora koji smanjuju protočnost i stvaraju društvenu i ekonomsku segregaciju te pretvaranjem dijela zatvorenih prostora u javne trijemove nastaje prostor susreta i programske nepredvidljivosti.

Kao zamjena za dosadašnje klasične modele konzumacije uvodi se “take-away” (“za ponijeti”) koncept.

Privatni komercijalni prostori postaju prolazna mjesta, a javni prostori odredišta, mjesta gdje se zadržavaju svi tipovi korisnika bez obzira odakle su došli i gdje dalje idu.

Mogli bismo parafrazirati onu “Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin!” i reći “Kad si u Dubrovniku, ponašaj se kao turist!”.

 

 

 

Tema “Historic Summer Villas/Ljetnikovci”

Mentori: Jasmina Bašić (Hrvatska), Yasmina Juan (Španjolska)
Sudionici: Sara Helmy (Egipat), Boro Petkovski (Makedonija), Jadranka Šic (Peru)

Tekst: Jasmina Bašić

Nekada ekskluzivni domovi bogate i obrazovane dubrovačke aristokracije, osmišljeni isključivo za dokolicu i uživanje, dočekali su različite sudbine – oni su ili napušteni ili prenamijenjeni u prostore za rad, trgovinu, ugostiteljstvo i stanovanje.

Bitno su se promijenila i njihova okruženja, a ni vlasnička stanja ne omogućavaju jedno jedinstveno sagledavanje ove problematike.

Iz tog razloga, bilo je potrebno pronaći rješenje u obliku jednog tipa intervencije koje će podjednako revitalizirati sve različite situacije.

To je rješenje dostignuto spoznajom da ljetnikovcima danas nedostaje jedan vrlo bitan element – veza s morem, jer su duž cijele obale, između ljetnikovaca i mora, nasipani razni oblici prometnica.

Postavljanjem “dokova” ispred svake vile i povezujući ih međusobno šetnicama gdje je potrebno, oblikuje se novi javni prostor namijenjen različitim aktivnostima koje bi reaktivirale kako ljetnikovce tako i susjedstvo.

“Dokovi” bi označavali lokaciju ljetnikovaca, učinili ih prepoznatljivima i ujedinili u jedan “organizam”.
Kao posljedicu, ohrabreni vlasnici ljetnikovaca prilagodili bi sadržaje javnim potrebama korisnika i zajednice.

 

Tema “City and Territory/Grad i teritorij”

Mentori: Jelena Miljanović (Hrvatska), Eleni Vayianou (Grčka)
Sudionici: Iliana-Kyriaki Stavrakaki (Grčka), Biljana Temelkovska (Makedonija), Beichen Yu (Kina)

Tekst: Jelena Miljanović

Dubrovnik kroz povijest nije širio svoj teritorij ni utjecao na širi društveni prostor zbog prirodnih i administrativnih granica, ali je mijenjao odnose i veze između svojih mikro cjelina.

Suburbij nije više prostor proizvodnje i rada, već prostor potrošnje za turiste ili rezidencijalne zone za lokalno stanovništvo. U percepciji stanovništva iz grada Dubrovnika teritorij je “prostor iza”, prostor u sjeni grada.

Glavni problem na koji smo se htjeli referirati u prijedlogu rješenja je fragmentacija i diskonekcija.

Neuravnotežena raspodjela lokalnog stanovništva i funkcija, dislokacija interesa isključivo na obalu i turizam dovodi do odvajanja lokalnog stanovništva od krajolika.

Lokalni karakter svake regije se gubi što dovodi do nestanka lokalnog identiteta, a monokulturni pristup gospodarstvu onemogućuje stanovništvu pristup alternativnijim rješenjima.

Najveći potencijal regije je agrikultura, koja je povijesno predstavljala tradicionalnu ravnotežu ruralnih krajeva i poveznicu regije i grada.
Kao metodologiju za postizanje suvremene ravnoteže grada i teritorija, tj. turizma i lokalnog stanovništva predlažemo suvremenu agro-kulturu, primjerice permakulturu.

Permakultura je oblikovanje koje omogućuje održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava, harmoničnu integraciju ljudi i krajolika koja na održivi način osigurava hranu, energiju i ostale materijalne i nematerijalne potrebe.

Permakultura povezuje agrikulturu s nizom ostalih sektora- proizvodnja, turizam, edukacija – s naglaskom na kontinuirano recikliranje resursa i korištenje obnovljivih izvora energije. Permakulturni razvoj se u svakoj regiji može povezati s lokalnom tradicijom i imati različite rezultate u ekonomiji i lokalnom društvu.

 

 

 

Tema “Resort City”

Mentori: Ivan Jurić (Hrvatska), Carlo Pisano (Italija)
Sudionici: Hana Elshiaty (Egipat), Ivana Gramatikova (Makedonija), Aggelos Panayiotopoulos (Grčka), Mirna Udovčić (Hrvatska)

Tekst: Ivan Jurić

Unatoč kvalitetnoj infrastrukturi, turističke zone duž dubrovačke obale ponašaju se kao nedostupni otoci u urbanom krajoliku. Snažna sezonalnost turizma dodatno potiče izoliranost tih područja.

Kao odgovor na dezintegriranost grada i njegovu ovisnost o turizmu, predlažemo formiranje hibridnih rješenja, turističko-edukacijskih zona.

Kroz primjer sveučilišnog resorta na lokaciji Babinog Kuka testiramo model integriranog grada.
Umetanjem javnih sadržaja u vidu obrazovnih ustanova unutar turističkih zona može se postići višestruka korist.

Postojeća prometna i zelena infrastruktura resorta umanjuje početne troškove ulaganja u sveučilišne kapacitete.
Umetanjem edukacijskih sadržaja (knjižnica, fakultet, tehnološki centar, dio smještaja za studente) unutar turističke zone osigurava se cjelogodišnje korištenje prostora.

Nadalje, slabije orijentirane sobe, dio kongresnih kapaciteta te javni prostori poput “Malog Straduna” postaju mjesto razmjene i susreta turista i lokalaca (van uobičajenog gost-osoblje kontakta).

Koegzistencija spomenutih programa unutar jedne zone omogućava snažniju integraciju izoliranih područja u urbani život grada te osigurava nove alate u borbi protiv monofunkcionalnog grada.

 

 

Tema “New Dubrovnik/Srđ – novi Dubrovnik”

Mentori: Antun Sevšek (Hrvatska), Marvin Bratke (Njemačka)
Sudionici: María López Olveira (Španjolska), Dubravka Pušić (Hrvatska), Petra Špilj (Hrvatska)

Tekst: Antun Sevšek

Dosadašnje strategije zaštite Srđa kao trajnog prostornog resursa budućeg širenja grada ili kao nedostupnog krajobraznog “drugog” ustaljenoj slici povijesnog Dubrovnika pokazuju se nemoćnima pred sve jačim pritiskom turističke komodifikacije.

Nasuprot njima, osnovne postavke rada ove grupe temeljile su se na ispitivanju mogućnosti sprječavanja pretjerane izgradnje ili ograničenja pristupa ovom prostoru kroz projektiranje guste mreže efemernih korisničkih infrastruktura i aktivnosti na otvorenom.

Plato je tako osmišljen kao središnji gradski park u kojem se susreću ili mimoilaze najraznovrsnije grupe korisnika. Sustavi otvorenih prostora i parkovnih ili prirodnih zelenih površina postaju protuteža zagušenom gradu kojeg nastoje rasteretiti.

Unaprjeđenje postojećih i prijedlog novih brzih veza do platoa, ograničavanje automobilskog pristupa, promišljanje novih tipologija poljoprivredne proizvodnje ili pak velika briga za osmišljenje sadržaja za lokalno stanovništvo, samo su neki od bitnih elemenata predloženog rješenja.

Kroz promišljanje interakcije različitih kategorija turističkih posjetitelja i građana Dubrovnika ili poljoprivrednih proizvođača, rad pokušava ponuditi prijedlog trajnog aktivnog korištenja Srđa otvorenog svima kao alternativu njegovom jednokratnom prepuštanju privilegiranoj nekolicini.

 

 

 

 

Tema “City Islands/Urbani otoci”

Mentori: Dario Crnogaća (Hrvatska), Stefanie Pesel (Njemačka)
Sudionici: Vid Bogovič (Slovenija), Ivan Haiman (Hrvatska), Kristyna Šimikova (Češka)

Tekst: Dario Crnogaća

Rad grupe “CITY ISLANDS” bavio se naseljima Nuncijata i Babin Kuk, nastalim kao posljedica neplanirane izgradnje.

Karakteriziraju ih prekomjerna izgrađenost samih objekata koju prati nedostatak prostora za privatne potrebe na parcelama te, u širem mjerilu, nedostatak javnih sadržaja i infrastrukture.

Uz neuređeni rub naselja uočeno je grupiranje privatnog, ali i javnog sadržaja koji nedostaje kao što su parkirna mjesta, građevinski materijal, brodovi, roštilji, stolovi za okupljanje i sl., te igrališta i crkva.

Sadržaj koji zahtijeva zatvorene prostore (npr. uslužni, ugostiteljski i turistički) udomljen je unutar postojeće izgradnje stambene namjene.

Kao odgovor na takav samoorganizirajući način korištenja prostora, za naselje Babin Kuk predložena je izgradnja modularne prostorne strukture sačinjene od stupova i greda, koja bi se pozicionirala na rubove naselja i organizirala zatečeni “višak” sadržaja, a ispunjavanje bi bilo prepušteno korisnicima.

U Nuncijati bi struktura bila postavljena kao pješački most. Time bi se ostvarila sigurna veza sa susjednim gradskim naseljem koje stanovnici koriste u nedostatku sadržaja te bi bilo mjesto susreta.

 

 

 

Radionica i završni projekti predstavit će se u ožujku 2018. u Dubrovniku kroz izložbu i prezentacije u sklopu projekta “Nomad” u organizaciji udruge Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru.

Cilj prezentacije je upoznati zajednicu i lokalnu upravu s promišljanjima i rezultatima radionice te pokrenuti dijalog o daljnjoj razradi projektnih ideja i njihovoj potencijalnoj implementaciji u planske i razvojne politike na lokalnoj razini.

Radionica “Overbooking the City” održala se u organizaciji udruge Urban Transcripts (London) u partnerstvu s udrugom PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru (Dubrovnik) i uz potporu Društva arhitekata Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (Sveučilište u Splitu).

 

 

Tekst: Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru