Zeleno, volim te, zeleno

Je li u algama budućnost smanjenja emisije CO2?

Za promjenu klimatskih uvjeta i globalno smanjene emisije CO2 neće biti dovoljno da “od sada” gradimo pasivno, ekološki održivo, prihvatljivo ili tek energetski učinkovitije. Za globalnu promjenu čini se bit će potrebna globalna akcija. Jedna od ‘vrućih’ ideja na tu temu je metoda dekarboniziranja atmosfere. Institut inženjera strojarstva Velike Britanije je od stotine ideja o kojima razmatra, nedavno predložio tri, vodeći računa o tome da metode trebaju biti praktične, izvedive, i da koriste postojeće tehnologije isključivo niske emisije CO2.

Integrirani sustavi fasada s foto bio reaktorima od algi? Da, da, mogli bi potencijalno imati golemu ulogu u upijanju CO2. Foto bio reaktori bi se postavili u prozirne kontejnere koji sadrže alge, a alge bi kroz prirodni proces fotosinteze upijale ugljični dioksid te proizvodile kisik. Da to sve ne zvuči kao čisti SF ili kao studentski radovi na temu spašavanja Kaštelanskog zalijeva koje smo već pratili, Splitwerk Architects su projektirali BIQ “bio intelligence quotient” u Hamburgu, za IBA Hamburg (međunarodni sajam graditeljstva), a nedavno je ova nulta energetska stambena zgrada i dovršena.

Na prostranim lođama jugoistočnog i jugozapadnog pročelja postavljeni su paneli ispunjeni mikro algama kao bio reaktorima. Alge su skupljene lokalno iz obližnjeg pritoka rijeke Labe, stvarajući tako arhitekturu u pokretu kroz promjene boje algi i položaja panela koji u ljetno doba štite lođe od prevelike insolacije.

Stvorena toplina se dalje koristiti za grijanje i pripremu potrošne tople vode. A što su alge izloženije suncu to će brže rasti za proizvodnju bio mase koja se pak dalje koristi za proizvodnju bio goriva, te pretvara u toplinsku ili električnu energiju.

Mikro alge su veličine bilo koje bakterije, ali mogu proizvesti do pet puta više biomase od drugih biljaka.

Fotografije: Arup

I sada zamislite milijune i milijune što novih, što postojećih fasadnih platna diljem svijeta kao potencijalne površine za primjenu ovakvih rješenja. To bi bio pravi geoinženjerski poduhvat, jer bi upravo izgrađeni dio svijeta, koji je među glavnim krivcima za današnje stanje planete Zemlje, mogao odigrati odlučujuću ulogu za bolje sutra.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=vChhTKlGPCc